O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Nevidljiva kriza: Kako stariji VLCC-i mijenjaju tržište sirove nafte

Iako broj VLCC tankera na papiru raste, stvarna dostupnost za komercijalnu plovidbu sve je manja – a to diže vozarine i stvara pritisak na tržište

U svijetu vrlo velikih tankera za sirovu naftu (VLCC), događa se tiha promjena koja sve više utječe na globalno tržište. Iako se flota naizgled širi, učinkovit broj brodova sposoban za komercijalne plovidbe zapravo se smanjuje – razlog je starenje brodova i sve veća prisutnost tzv. “tamne flote” koja prevozi naftu iz sankcioniranih zemalja.

Prije samo nekoliko godina, VLCC tanker bi nakon 18-20 godina bio povučen iz prometa, prodan za rezanje ili preinačen u skladište ili FPSO jedinicu. Danas to više nije pravilo. Zbog geopolitičkih prilika i sankcija, stariji brodovi – oni koje bi tržište nekad otpisalo – sada aktivno plove, uglavnom prevozeći rusku, iransku ili venezuelansku naftu.

Ova pojava stvara lažnu sliku rasta flote. U posljednjih pet godina broj VLCC-a narastao je za više od 100, no stvarna operativna sposobnost flote povećala se tek za oko 60 jedinica. To je posljedica činjenice da većina starijih brodova radi izvan glavnih tržišta, pod slabijim standardima, i uz nižu učinkovitost.

Nove isporuke također kasne. Prošle godine isporučen je samo jedan VLCC, a ove se godine očekuje njih pet. Tek sljedeće godine očekuje se 30 novogradnji, ali ni to nije dovoljno da pokrije stvarne potrebe tržišta. Brodovlasnici oklijevaju s narudžbama zbog neizvjesnosti oko budućih goriva i tehnologije.

Učinkovitost starih brodova brzo pada nakon 13. godine, a već nakon 18. godine njihova upotrebljivost u konvencionalnim tržištima pada za 10% godišnje. Nakon 20 godina, izvan sankcioniranih tržišta gotovo više i ne plove.

Rezultat je zanimljiv paradoks: flota raste, ali je sve manje brodova dostupno za “čiste” komercijalne ugovore. To stvara pritisak na dostupni tonnaž i uzrokuje rast vozarina. Ako se geopolitička situacija promijeni i tamna flota izgubi svoje rute, ti brodovi neće imati kamo – povratak na tržište im je gotovo nemoguć.

Pomorsko tržište VLCC-a zato danas traži puno više od brojanja brodova – potrebno je razumjeti njihovu dob, učinkovitost i gdje zaista plove.

Iako broj VLCC tankera na papiru raste, stvarna dostupnost za komercijalnu plovidbu sve je manja – a to diže vozarine i stvara pritisak na tržište

U svijetu vrlo velikih tankera za sirovu naftu (VLCC), događa se tiha promjena koja sve više utječe na globalno tržište. Iako se flota naizgled širi, učinkovit broj brodova sposoban za komercijalne plovidbe zapravo se smanjuje – razlog je starenje brodova i sve veća prisutnost tzv. “tamne flote” koja prevozi naftu iz sankcioniranih zemalja.

Prije samo nekoliko godina, VLCC tanker bi nakon 18-20 godina bio povučen iz prometa, prodan za rezanje ili preinačen u skladište ili FPSO jedinicu. Danas to više nije pravilo. Zbog geopolitičkih prilika i sankcija, stariji brodovi – oni koje bi tržište nekad otpisalo – sada aktivno plove, uglavnom prevozeći rusku, iransku ili venezuelansku naftu.

Ova pojava stvara lažnu sliku rasta flote. U posljednjih pet godina broj VLCC-a narastao je za više od 100, no stvarna operativna sposobnost flote povećala se tek za oko 60 jedinica. To je posljedica činjenice da većina starijih brodova radi izvan glavnih tržišta, pod slabijim standardima, i uz nižu učinkovitost.

Nove isporuke također kasne. Prošle godine isporučen je samo jedan VLCC, a ove se godine očekuje njih pet. Tek sljedeće godine očekuje se 30 novogradnji, ali ni to nije dovoljno da pokrije stvarne potrebe tržišta. Brodovlasnici oklijevaju s narudžbama zbog neizvjesnosti oko budućih goriva i tehnologije.

Učinkovitost starih brodova brzo pada nakon 13. godine, a već nakon 18. godine njihova upotrebljivost u konvencionalnim tržištima pada za 10% godišnje. Nakon 20 godina, izvan sankcioniranih tržišta gotovo više i ne plove.

Rezultat je zanimljiv paradoks: flota raste, ali je sve manje brodova dostupno za “čiste” komercijalne ugovore. To stvara pritisak na dostupni tonnaž i uzrokuje rast vozarina. Ako se geopolitička situacija promijeni i tamna flota izgubi svoje rute, ti brodovi neće imati kamo – povratak na tržište im je gotovo nemoguć.

Pomorsko tržište VLCC-a zato danas traži puno više od brojanja brodova – potrebno je razumjeti njihovu dob, učinkovitost i gdje zaista plove.

MOŽE VAS ZANIMATI

O kuharima i ostalima