Nakon desetljeća pregovora, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) usvojila je prvi globalni sustav naplate emisija ugljikovog dioksida, čime je brodarska industrija dobila svoj prvi svjetski okvir za financijsko kažnjavanje zagađenja.
Na završnom danu 83. sastanka Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC), članice IMO-a dogovorile su ciljeve smanjenja emisija: 20–30% do 2030., 70–80% do 2040., te postizanje neto nule oko 2050. godine. Sustav je razrađen kroz kombinaciju tehničkih i ekonomskih mjera koje potiču na smanjenje emisija, piše The Maritime Executive.
Glavna stavka je kazna od 380 dolara po toni CO₂ za emisije koje prelaze određenu granicu emisijske intenzivnosti. Ta se granica postupno snižava svake nekoliko godina. Brodovi koji se nalaze ispod strože „granice izravne usklađenosti” plaćat će blažu naknadu od 100 dolara po toni CO₂. Oni koji budu ispod svih propisanih razina mogu ostvariti emisijske kredite – prenosive i prodajne jedinice za višak smanjenja.
Sustav neće oporezivati ukupne emisije već samo one koje premašuju propisane granice, dok su brodovi ispod 5.000 GT (primarno obalni brodovi i radna plovila) izuzeti iz sustava.
Sporazum također dopušta uporabu svih goriva koja zadovoljavaju emisijske kriterije – uključujući i kontroverzna biogoriva prve generacije poput palminog i sojinog ulja. Iako jeftina, ova goriva izazivaju zabrinutost zbog krčenja šuma i uništavanja prirodnih staništa.
Klimatski aktivisti ističu da dogovor ne ide dovoljno daleko kako bi prisilio industriju na prelazak na skuplje, čišće tehnologije poput zelenog metanola i amonijaka. Prema analizi organizacije Transport & Environment (T&E), iako bi stvarni učinci mogli biti vidljivi tek nakon 2030., sustav ipak predstavlja značajan korak.
Kritike su upućene i nekim državama – posebno SAD-u i Saudijskoj Arabiji – koje su blokirale ambicioznije ciljeve. S druge strane, industrijske udruge poput Međunarodne komore za brodarstvo pozdravljaju okvir kao temelj za daljnje korake.
Stručnjaci s londonskog UCL-a upozoravaju da bez jakog prihoda od ove globalne naknade, budućnost pomorske tranzicije prema zelenom pogonstvu možda preuzmu države s agresivnom industrijskom politikom, poput Kine.
