O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Prvi korak ili propuštena prilika? IMO-ova zelena reforma izaziva podjele

Dogovor iz Londona više je simboličan nego stvaran iskorak – emisije ostaju, odgovornost se raspršuje, a konkretna akcija odgođena

Na 83. sastanku IMO-ova Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) u Londonu postignut je dogovor koji bi trebao donijeti novu eru regulacije emisija stakleničkih plinova iz pomorstva. No, mnogi su ga stručnjaci i predstavnici država već prozvali – mlakim kompromisom.

Kako piše Splash247, dogovor uključuje obvezujuće standarde za intenzitet emisija stakleničkih plinova (GHG), kao i mehanizam za njihovo naplaćivanje – nešto što se u sektoru opisuje kao povijesno. No, iza naslova krije se ozbiljan problem: mjere nisu dovoljno jake da sektor usmjere prema cilju od 1,5°C porasta globalne temperature.

Brodovi koji ne ispune ciljeve o smanjenju emisija morat će kupovati tzv. korektivne jedinice. Cijena po toni CO2-ekvivalenta kretat će se između 100 i 380 dolara, ovisno o razini cilja. Sustav bi trebao stupiti na snagu 2027., ali mnogi se pitaju hoće li to biti prekasno.

Zabrinjavajuće je da su ključne države poput SAD-a i Saudijske Arabije, u savezu s drugim izvoznicima fosilnih goriva, sustavno blokirale ambicioznije prijedloge, uključujući uvođenje univerzalnog karbonskog poreza. Glasovanje o kompromisu – rijetkost u IMO-u – završilo je s 25 suzdržanih, 16 protiv i 63 za. Simptomatično.

Dr. Nishatabbas Rehmatulla iz UCL-a ističe da dogovor ne osigurava ni približno dovoljno sredstava za stvarni prijelaz na zelene pogonske opcije. Očekivani prihodi (11 do 12 milijardi USD godišnje) nedostatni su i za financiranje čistijih goriva i za pomoć najugroženijim zemljama.

Vanuatski ministar Ralph Regenvanu jasno je prozvao SAD i Saudijsku Arabiju za sabotiranje klimatskog cilja od 1,5°C, optužujući ih da su „okrenuli leđa državama koje već osjećaju klimatske udare“.

S druge strane, pojedini predstavnici industrije, poput Guyja Platena iz Međunarodne brodarske komore, pokušali su naći zrno optimizma: „Ako dogovor prođe, pomorstvo bi moglo postati prvi globalni sektor s jedinstvenom cijenom ugljika.“ No, to je daleko od konkretnih mjera.

Zaključak mnogih promatrača? Ovo je propuštena šansa da IMO preuzme stvarno vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena. Sektor ostaje na raskrižju, a vrijeme istječe.

Dogovor iz Londona više je simboličan nego stvaran iskorak – emisije ostaju, odgovornost se raspršuje, a konkretna akcija odgođena

Na 83. sastanku IMO-ova Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) u Londonu postignut je dogovor koji bi trebao donijeti novu eru regulacije emisija stakleničkih plinova iz pomorstva. No, mnogi su ga stručnjaci i predstavnici država već prozvali – mlakim kompromisom.

Kako piše Splash247, dogovor uključuje obvezujuće standarde za intenzitet emisija stakleničkih plinova (GHG), kao i mehanizam za njihovo naplaćivanje – nešto što se u sektoru opisuje kao povijesno. No, iza naslova krije se ozbiljan problem: mjere nisu dovoljno jake da sektor usmjere prema cilju od 1,5°C porasta globalne temperature.

Brodovi koji ne ispune ciljeve o smanjenju emisija morat će kupovati tzv. korektivne jedinice. Cijena po toni CO2-ekvivalenta kretat će se između 100 i 380 dolara, ovisno o razini cilja. Sustav bi trebao stupiti na snagu 2027., ali mnogi se pitaju hoće li to biti prekasno.

Zabrinjavajuće je da su ključne države poput SAD-a i Saudijske Arabije, u savezu s drugim izvoznicima fosilnih goriva, sustavno blokirale ambicioznije prijedloge, uključujući uvođenje univerzalnog karbonskog poreza. Glasovanje o kompromisu – rijetkost u IMO-u – završilo je s 25 suzdržanih, 16 protiv i 63 za. Simptomatično.

Dr. Nishatabbas Rehmatulla iz UCL-a ističe da dogovor ne osigurava ni približno dovoljno sredstava za stvarni prijelaz na zelene pogonske opcije. Očekivani prihodi (11 do 12 milijardi USD godišnje) nedostatni su i za financiranje čistijih goriva i za pomoć najugroženijim zemljama.

Vanuatski ministar Ralph Regenvanu jasno je prozvao SAD i Saudijsku Arabiju za sabotiranje klimatskog cilja od 1,5°C, optužujući ih da su „okrenuli leđa državama koje već osjećaju klimatske udare“.

S druge strane, pojedini predstavnici industrije, poput Guyja Platena iz Međunarodne brodarske komore, pokušali su naći zrno optimizma: „Ako dogovor prođe, pomorstvo bi moglo postati prvi globalni sektor s jedinstvenom cijenom ugljika.“ No, to je daleko od konkretnih mjera.

Zaključak mnogih promatrača? Ovo je propuštena šansa da IMO preuzme stvarno vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena. Sektor ostaje na raskrižju, a vrijeme istječe.

MOŽE VAS ZANIMATI

O kuharima i ostalima