O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Koreja i Europa kreću u zelenu pomorsku tranziciju: 70% manje CO₂ na ključnoj ruti

Zeleni pomorski koridor između Južne Koreje i Europe mogao bi smanjiti emisije CO₂ za čak 70% i postaviti nove standarde u globalnoj brodskoj dekarbonizaciji.

Kako piše Offshore Energy, na relaciji između Pyeongtaek luke u Južnoj Koreji i četiri ključne europske luke (Bremerhaven, Antwerp, Zeebrugge i Southampton) predložen je zeleni brodski koridor koji bi mogao smanjiti emisije ugljičnog dioksida za više od 70%, navodi se u izvješću organizacije Solutions for Our Climate (SFOC).

Ova inicijativa fokusira se na brodove za prijevoz automobila i kamiona (tzv. PCTC – Pure Car and Truck Carriers), koji redovno prometuju visoko frekventnim rutama i idealni su za ranu primjenu alternativnih goriva. Ključni energent na ovoj ruti bit će zeleni metanol – gorivo s gotovo nultim emisijama koje se proizvodi iz obnovljivih izvora, za razliku od konvencionalnih derivata fosilnih goriva.

Trenutno se godišnje na relaciji Pyeongtaek–Bremerhaven ispušta više od 2 milijuna tona CO₂ kada se koristi teški brodski diesel. Prijelaz na zeleni metanol mogao bi eliminirati oko 1,4 milijuna tona tih emisija. Metanol bi do 2050. godine mogao činiti više od 20% ukupnog goriva koje koristi globalna pomorska flota, zbog čega je izgradnja pouzdane opskrbne mreže od presudne važnosti.

Pyeongtaek je najveće korejsko čvorište za izvoz automobila, uključujući vozila marke Hyundai, Kia i KG Mobility, a njegovo upravljanje i privatna ulaganja u infrastrukturu čine ga idealnim kandidatom za uspostavu zelenog koridora.

U izvješću se preporučuje donošenje posebnog Zakona o zelenom koridoru, razvoj infrastrukture za alternativna goriva te prošireni financijski poticaji. Ključni partneri u implementaciji trebali bi biti brodari, opskrbljivači gorivom, vlasnici tereta i ulagači.

Ovaj projekt dio je šireg korejskog plana Greenship-K, čiji je cilj potpuno ukidanje emisija iz brodskog prometa do 2050., u skladu s ciljevima IMO-a. Istovremeno, uspostava ovog koridora nadovezuje se na slične inicijative, poput dogovorenog koridora s Australijom te suradnje s međunarodnim partnerima u sklopu konzorcija NPGCC.

Zeleni pomorski koridor između Južne Koreje i Europe mogao bi smanjiti emisije CO₂ za čak 70% i postaviti nove standarde u globalnoj brodskoj dekarbonizaciji.

Kako piše Offshore Energy, na relaciji između Pyeongtaek luke u Južnoj Koreji i četiri ključne europske luke (Bremerhaven, Antwerp, Zeebrugge i Southampton) predložen je zeleni brodski koridor koji bi mogao smanjiti emisije ugljičnog dioksida za više od 70%, navodi se u izvješću organizacije Solutions for Our Climate (SFOC).

Ova inicijativa fokusira se na brodove za prijevoz automobila i kamiona (tzv. PCTC – Pure Car and Truck Carriers), koji redovno prometuju visoko frekventnim rutama i idealni su za ranu primjenu alternativnih goriva. Ključni energent na ovoj ruti bit će zeleni metanol – gorivo s gotovo nultim emisijama koje se proizvodi iz obnovljivih izvora, za razliku od konvencionalnih derivata fosilnih goriva.

Trenutno se godišnje na relaciji Pyeongtaek–Bremerhaven ispušta više od 2 milijuna tona CO₂ kada se koristi teški brodski diesel. Prijelaz na zeleni metanol mogao bi eliminirati oko 1,4 milijuna tona tih emisija. Metanol bi do 2050. godine mogao činiti više od 20% ukupnog goriva koje koristi globalna pomorska flota, zbog čega je izgradnja pouzdane opskrbne mreže od presudne važnosti.

Pyeongtaek je najveće korejsko čvorište za izvoz automobila, uključujući vozila marke Hyundai, Kia i KG Mobility, a njegovo upravljanje i privatna ulaganja u infrastrukturu čine ga idealnim kandidatom za uspostavu zelenog koridora.

U izvješću se preporučuje donošenje posebnog Zakona o zelenom koridoru, razvoj infrastrukture za alternativna goriva te prošireni financijski poticaji. Ključni partneri u implementaciji trebali bi biti brodari, opskrbljivači gorivom, vlasnici tereta i ulagači.

Ovaj projekt dio je šireg korejskog plana Greenship-K, čiji je cilj potpuno ukidanje emisija iz brodskog prometa do 2050., u skladu s ciljevima IMO-a. Istovremeno, uspostava ovog koridora nadovezuje se na slične inicijative, poput dogovorenog koridora s Australijom te suradnje s međunarodnim partnerima u sklopu konzorcija NPGCC.

MOŽE VAS ZANIMATI

O kuharima i ostalima