Nova analiza pokazuje da su brodovi povezani s europskom trgovinom, bez obzira na zastavu pod kojom plove, među glavnim zagađivačima Arktika crnim ugljikom
Prema najnovijem izvješću Međunarodnog vijeća za čist prijevoz (ICCT), emisije crnog ugljika (BC) u Arktiku gotovo su se udvostručile između 2015. i 2021. godine. Glavni razlog za to je povećani broj brodova koji, iako nisu pod zastavama EU-a, redovito plove prema i iz EU luka.
Studija pod nazivom „Black carbon and CO2 emissions from EU-regulated shipping in the Arctic“ otkriva da brodovi koji posluju u kontekstu EU trgovine značajno doprinose emisijama stakleničkih plinova i crnog ugljika – snažnog klimatskog zagađivača posebno štetnog za osjetljivi arktički okoliš, piše Safety4Sea.
Ključni nalazi studije:
- U 2021. godini, EU-regulirani brodovi odgovorni su za 44% emisija BC-a i 60% CO₂ u geografskom Arktiku (iznad 59°N), iako su EU-zastavom označeni brodovi činili tek 20% BC-a i 23% CO₂.
- U IMO-definiranom Arktiku, crni ugljik je porastao sa 193 tona (2015.) na 413 tona (2021.).
- Najveći potrošači goriva po masi u Arktiku su brodovi pod norveškom i ruskom zastavom.
- Najveći udio emisija dolazi od ribarskih brodova te brodova iznad 5.000 GT, uključujući bulk carriera, tankere i general cargo brodove.
Regulativa kaska za realnošću
EU dosad u svom MRV sustavu (Monitoring, Reporting, Verification) bilježi emisije CO₂, CH₄ i N₂O, ali ne i crni ugljik. Također, u europskim zakonodavnim paketima kao što su FuelEU Maritime i ETS sustav, BC nije uključen kao štetni zagađivač.
ICCT predlaže uvođenje sljedećih mjera:
- Uvrštavanje BC emisija u EU MRV sustav
- Korištenje destiliranih goriva umjesto rezidualnih može smanjiti BC emisije za 50–80%
- Ugradnja dizelskih filtera čestica može dodatno smanjiti emisije crnog ugljika i do 29%
