Zbog izbjegavanja Crvenog mora, ruta Azija-Europa bilježi povijesni rast udjela brodova, s 20 na čak 24 posto globalne kontejnerske flote.
Kako navodi Splash247, Crvena kriza u Crvenom moru i zaobilaženje Sueskog kanala kroz Rt Dobre nade značajno su promijenili raspodjelu svjetskih kontejnerskih kapaciteta, pokazuje nova analiza Alphaliner-a.
Prema dostupnim podacima, u posljednje dvije godine brodari su na glavnu svjetsku kontejnersku rutu između Azije i Europe dodali čak 2,26 milijuna TEU dodatnog kapaciteta. Ukupno je sada na toj liniji raspoređeno oko 7,8 milijuna TEU, što čini 24,4 % cjelokupne svjetske flote.
Usporedbe radi, prije dvije godine taj je udio iznosio 20,8 %. To čini Azija-Europa rutu uvjerljivo najvećom linijom u globalnom kontejnerskom prometu.
Premještanje brodova s kraćeg sueskog puta na alternativni put oko Afrike produžuje plovidbu i do 4.500 nautičkih milja, što znači dodatnih 10 do 14 dana putovanja. Duljina ovisi o lukama polaska i odredišta, ali za brodare znači više goriva, veću posadu i složeniju logistiku.
Unatoč nekim tvrdnjama o poboljšanju sigurnosne situacije, većina brodara ne planira povratak u Crveno more. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je izjavio da se kriza bliži kraju, ali brodari ostaju oprezni.
“Bez čvrstog i provjerenog prekida vatre, bilo bi neodgovorno vraćati se tom rutom”, izjavio je Vincent Clerc, CEO Maerska, dodajući da je regija i dalje previše nestabilna za siguran prolazak.
Jedini veliki brodar koji se odlučio za povratak kroz Sueski kanal je francuski CMA CGM. Od sredine lipnja planira ponovno uvesti Med Express (MEDEX) servis, uz potporu francuske mornarice.
Zanimljivo, iako Azija-Europa dominira po apsolutnoj veličini, najbrže rastući segment je Latinska Amerika. U posljednjih 12 mjeseci, kapaciteti brodova na rutama prema Latinskoj Americi porasli su toliko da su sada jednaki onima koji plove prema Bliskom istoku i Indijskom potkontinentu.
