Europska unija službeno je usvojila svoj 18. paket sankcija protiv Rusije, s naglaskom na rezanje prihoda iz pomorskog sektora i sprječavanje rada takozvane “flote iz sjene”. Odluka dolazi nakon što je Slovačka ranije pokušala blokirati paket zbog ovisnosti o ruskom plinu.
U pomorskom dijelu, EU je stavila na crnu listu dodatnih 105 brodova povezanih s ruskim izvozom nafte, čime je broj sankcioniranih plovila prešao 400 jedinica. Posebno je značajna odluka o uvođenju sankcija prema neimenovanom brodskom registru, prvi takav potez do sada, navodi Splash247.
Cjenovni limit za izvoz ruske sirove nafte također je snižen i sada iznosi oko 47–48 dolara po barelu, što je približno 15% niže od tržišne cijene. Nadalje, sve transakcije povezane s plinovodima Nord Stream su zabranjene, dok se proizvodi iz ruske sirove nafte više ne mogu uvoziti u EU, bez obzira na mjesto prerade.
Sankcijama su obuhvaćene i ruske rafinerije u trećim zemljama, uključujući najveću rafineriju Rosnefta u Indiji. Osim toga, pogođene su i banke koje se sumnjiče za posredovanje u zaobilaženju sankcija, te energetske tvrtke povezane s ruskom vojskom, poput Rosnefta i Surgutneftegasa.
U kontekstu globalne plovidbe, Malezija je najavila uvođenje strožih pravila za STS (ship-to-ship) transfere u svojim vodama, s ciljem suzbijanja ilegalnih pretovara ruske nafte koji su se u zadnje vrijeme intenzivirali. Brodovi koji budu uhvaćeni u takvim radnjama bit će odmah zadržani.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump upozorio je da će, ukoliko Rusija ne pristane na mirovni sporazum do 3. rujna, uvesti 100% carinu na rusku robu te pokrenuti sekundarne sankcije protiv zemalja koje nastave uvoziti rusku naftu.
Indija i Kina trenutno su glavni kupci ruske sirove nafte, dok su Turska i Brazil vodeći u uvozu prerađenih naftnih proizvoda. EU i dalje dominira uvoznim LNG tržištem kada je riječ o ruskom plinu.
