Putnički brod MARTHA WASHINGTON bio je jedan od prvih koji je Dubrovnik uključio u svoju transatlantsku rutu i time otvorio vrata organiziranom dolasku turista s druge strane Atlantika.
Početkom 1920-ih Dubrovnik je postajao sve važnija točka na pomorskoj karti Mediterana zahvaljujući dolascima velikih prekooceanskih parobroda. Među njima posebno mjesto zauzima MARTHA WASHINGTON, brod koji je prvi dovodio organizirane skupine turista i uglednika iz New Yorka, piše Dubrovački dnevnik.
Ovaj 8145 BRT težak parobrod izgrađen je 1907. godine u Škotskoj za potrebe austrijske kompanije Unione Austriaco. Ime je dobio po prvoj dami SAD-a, a sa svojih 140 metara duljine mogao je prevesti do 2000 putnika – od kojih je većina bila u trećem razredu, no bio je opremljen i za luksuzno putovanje za prvoklasne putnike.
Tijekom Prvog svjetskog rata brod je bio u američkoj vojnoj službi pod oznakama USAT i USS MARTHA WASHINGTON, no nakon rata vraćen je u civilnu flotu i prodan poznatoj tršćanskoj brodarskoj obitelji Cosulich.
Od 1923. ponovno kreće u redovne plovidbe na ruti Trst – New York, pristajući i u Gružu, zajedno s parobrodom PRESIDENTE WILSON. Prvi put MARTHA WASHINGTON uplovljava u Dubrovnik 9. studenog 1923. godine. Tijekom nekoliko godina, ovi brodovi dovodili su na stotine putnika koji bi, iako u tranzitu, kratko boravili u Dubrovniku – razgledavali ga, kupovali i punili stranice tadašnjih lokalnih novina svojim impresijama.
Posebno se pamti dolazak vlasnika broda, braće Guida i Josipa Cosulicha, 1925. godine. Josip je tada istaknuo koliko se Dubrovnik promijenio nabolje od njegova posljednjeg posjeta.
Ipak, plovidbe prema Dubrovniku prestaju u svibnju 1927., kada brodovi Cosulich odlučuju izostaviti Gruž s rute i nastaviti prema Splitu. Lokalna zajednica to je dočekala s razočaranjem jer je odlazak MARTHA WASHINGTON značio kraj jednog važnog poglavlja u turističkoj i pomorskoj povijesti Grada.
Sudbina broda zapečaćena je 1934. godine kada, nakon kratkog razdoblja pod imenom TEL AVIV i u vlasništvu Lloyda Triestina, biva uništen u velikom požaru u Trstu i naposljetku rezan za staro željezo.
