Dana 3. kolovoza 1492. Kristofor Kolumbo isplovio je iz španjolskog grada Palos de la Frontera s ciljem da pronađe zapadni morski put do Indije. Iako mu cilj nije bio otkrivanje novog kontinenta, njegovo će putovanje označiti početak jedne od najvećih pomorskih epoha u povijesti.
Potaknut blokadom kopnene trgovine s Azijom, Kolumbo je uvjerio španjolske vladare, kralja Ferdinanda i kraljicu Izabelu, da podupru njegovu ekspediciju. Uoči isplovljavanja sklopljen je detaljan dogovor: ako otkrije nove zemlje, dobit će titulu admirala oceana, postat će potkralj i doživotni guverner tih teritorija, a nasljedne titule nosit će njegovi potomci. Imao je pravo predložiti tri kandidata za svaku upravnu funkciju, od kojih bi kruna birala jednog, piše Povijest.hr.
Osim časti i titula, dogovorena je i financijska korist – Kolumbo je mogao ulagati osminu sredstava u svaku trgovačku operaciju na novim prostorima i ostvariti osminu dobiti.
Na brodovima Santa María, Pinta i Niña, Kolumbo i njegova posada krenuli su prema zapadu, ne znajući da će se upisati u povijest kao pomorci koji su otkrili Ameriku. Ipak, Kolumbo do kraja života vjerovao je da je stigao do azijskog kopna.
Njegovo isplovljavanje 1492. godine označilo je prekretnicu ne samo u pomorskoj povijesti, već i u globalnim trgovinskim i političkim tokovima, čiji se odjeci osjećaju i danas.
