Siva flota prerasta u paralelni sustav pomorskog prijevoza nafte, s vlastitim pravilima i velikim rizicima
Iako su SAD, EU i Velika Britanija ove godine pojačale sankcije na pomorski sektor, tzv. “shadow” ili “siva” flota tankera nastavlja rasti bez značajnog usporavanja. Prema novim podacima brokera BRS, broj ovakvih brodova narastao je na 1.140 jedinica ukupne nosivosti 127,4 milijuna dwt — u odnosu na 930 brodova prije samo šest mjeseci.
Kako navodi Splash247, ovaj porast od prosječno 30 brodova mjesečno jasno pokazuje da ni najagresivniji paket sankcija u posljednjem desetljeću nije uspio usporiti sivu trgovinu naftom. Više od 78% ovih brodova — njih 886 — izravno je povezano sa sankcioniranim entitetima poput ruskog Sovcomflota, iranskog NITC-a i venezuelanskog PDVSA-e.
Posebno zabrinjavajuće za industriju je što se ovdje radi o starijim brodovima. Prosječna dob tankera je 20,2 godine — znatno više od globalnog prosjeka od 15 godina. Mnogi od tih brodova, umjesto da završe u rezalištima, preprodaju se po cijenama znatno višim od njihove vrijednosti za rezanje i ulaze u neregulirani tržišni segment.
Najveći dio sive flote čine tankeri iznad 34.000 dwt, uključujući čak 166 VLCC-ova i 133 suezmaxa, što ukupno predstavlja 18,2% svjetskog kapaciteta za prijevoz nafte u tim veličinama.
Zabrinjava i činjenica da više od 800 ovih sankcioniranih brodova nema potvrđeno valjano osiguranje. To povećava rizik od nesreća, istjecanja nafte i sudara, posebice u ekološki osjetljivim područjima.
Istovremeno, zapadni brodovlasnici itekako zarađuju: prema podacima platforme Follow The Money, više od 6 milijardi dolara zarađeno je prodajom starih tankera sumnjivim kupcima.
Sankcije ne jenjavaju — samo prošlog mjeseca EU je na listu stavio dvije registarske zastave i 105 brodova, dok je UK ciljao 137 brodova zbog veza s Rusijom. Prošli tjedan, SAD je izdao najjači paket iranskih pomorskih sankcija još od 2018.
Unatoč svemu, shadow flota ne pokazuje znakove zaustavljanja. Dapače, raste.
