Tržište rezališta brodova našlo se pod novim pritiscima jer su u Indiji počeli pristajati brodovi iz takozvane “shadow fleet” – flote koja djeluje izvan zakonskih i regulatornih okvira. Prema podacima Clarksons Researcha, broj brodova koji odlaze u rezališta dosegnuo je najnižu razinu u posljednjih deset godina, što je neke pogone za recikliranje brodova natjeralo da prihvate i sankcionirane brodove.
Ovi brodovi, često kupljeni po znatno nižim cijenama zbog sumnjivog vlasništva i statusa, ulaze u sustav “ispod radara”. Clarksons upozorava da takva praksa narušava tržišnu ravnotežu, potiskuje legitimne kupce i snižava otkupne cijene čelika u reciklažnom sektoru, navodi Splash247.
Sankcionirani tankeri koji stižu u Indiju obično imaju produljene rokove plaćanja, a identitet vlasnika prikriva se kroz složene lanace fiktivnih kompanija. Time se otežava praćenje novčanih tokova i stvaraju rizici za banke i posrednike koji sudjeluju u transakcijama.
Prema izvješću brokera BRS, brodovima iz “shadow flote” i dalje je teško pronaći put izvan sive zone poslovanja. Većina reciklažnih brodogradilišta i posrednika posluje u američkim dolarima, što ih potencijalno izlaže sankcijama ili isključenju iz američkog bankarskog sustava, ukoliko se dokaže da su radili s brodovima povezanima sa sankcioniranim državama.
Unatoč tome, pritisak niskih cijena i nedostatak legalnih brodova za rezanje tjera pojedine rezalištare da riskiraju i preuzmu “sumnjive” brodove. Stručnjaci upozoravaju da bi takvi poslovi mogli dugoročno narušiti reputaciju indijske reciklažne industrije, koja pokušava ojačati standarde sigurnosti i okolišne odgovornosti kroz međunarodne sporazume poput Hong Kong konvencije.
