OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner

Vjetar kao pogon u fokusu GCMD-a: prosječne uštede dosežu 7,2%

Global Centre for Maritime Decarbonisation (GCMD) objavio je studiju koja donosi standardiziranu metodologiju za praćenje i mjerenje učinkovitosti sustava vjetrom potpomognutog pogona brodova, poznatih kao WAPS (Wind-Assisted Propulsion Systems). Metoda je testirana kroz četveromjesečno praćenje rada MR tankera Pacific Sentinel u vlasništvu kompanije Eastern Pacific Shipping.

Na brod su u ožujku 2025. ugrađena tri usisna jedra visine 22 metra, a njihova učinkovitost praćena je od sredine svibnja do sredine rujna 2025. tijekom spot plovidbe američkim rutama. Cilj je bio izmjeriti stvarne energetske uštede u komercijalnoj eksploataciji, bez idealiziranih uvjeta.

Metodologija se temelji na tri ključne komponente. Prva uključuje visokofrekventno prikupljanje podataka, pri čemu se svakih 15 sekundi bilježe meteorološki uvjeti, potrošnja snage, brzina broda i kurs. Druga komponenta je protokol testiranja uključenog i isključenog sustava jedara, razvijen u skladu sa smjernicama ITTC-a i DNV-a. Treća faza obuhvaća statističku analizu podataka kako bi se izolirao stvarni doprinos jedara u ukupnoj uštedi energije.

Tijekom promatranog razdoblja identificirano je 203 operativno stabilna prijelaza uključenja i isključenja sustava, na temelju kojih su izračunate trenutne uštede snage, pri čemu je prosječna trenutna ušteda iznosila 7,2 posto, uz pouzdanost od 95 posto i raspon između 6,2 i 8,2 posto.

U povoljnijim vjetrovnim uvjetima postignute su znatno veće uštede. U pojedinim slučajevima trenutna ušteda dosezala je i 28,1 posto pri prividnom kutu vjetra od 47 stupnjeva i brzini vjetra od 15,3 m/s. Zabilježeni su i rijetki slučajevi negativnog učinka, do -14 posto, no oni su statistički zanemarivi u odnosu na ukupni skup podataka.

GCMD ističe kako ova metoda postavlja temelj za pouzdanu evaluaciju WAPS sustava u stvarnim plovidbenim uvjetima te otvara prostor za stvaranje skalabilne baze podataka. Takav pristup može olakšati donošenje investicijskih odluka, ali i omogućiti financijske modele u kojima se povrat ulaganja veže uz stvarno ostvarene energetske uštede.

Global Centre for Maritime Decarbonisation (GCMD) objavio je studiju koja donosi standardiziranu metodologiju za praćenje i mjerenje učinkovitosti sustava vjetrom potpomognutog pogona brodova, poznatih kao WAPS (Wind-Assisted Propulsion Systems). Metoda je testirana kroz četveromjesečno praćenje rada MR tankera Pacific Sentinel u vlasništvu kompanije Eastern Pacific Shipping.

Na brod su u ožujku 2025. ugrađena tri usisna jedra visine 22 metra, a njihova učinkovitost praćena je od sredine svibnja do sredine rujna 2025. tijekom spot plovidbe američkim rutama. Cilj je bio izmjeriti stvarne energetske uštede u komercijalnoj eksploataciji, bez idealiziranih uvjeta.

Metodologija se temelji na tri ključne komponente. Prva uključuje visokofrekventno prikupljanje podataka, pri čemu se svakih 15 sekundi bilježe meteorološki uvjeti, potrošnja snage, brzina broda i kurs. Druga komponenta je protokol testiranja uključenog i isključenog sustava jedara, razvijen u skladu sa smjernicama ITTC-a i DNV-a. Treća faza obuhvaća statističku analizu podataka kako bi se izolirao stvarni doprinos jedara u ukupnoj uštedi energije.

Tijekom promatranog razdoblja identificirano je 203 operativno stabilna prijelaza uključenja i isključenja sustava, na temelju kojih su izračunate trenutne uštede snage, pri čemu je prosječna trenutna ušteda iznosila 7,2 posto, uz pouzdanost od 95 posto i raspon između 6,2 i 8,2 posto.

U povoljnijim vjetrovnim uvjetima postignute su znatno veće uštede. U pojedinim slučajevima trenutna ušteda dosezala je i 28,1 posto pri prividnom kutu vjetra od 47 stupnjeva i brzini vjetra od 15,3 m/s. Zabilježeni su i rijetki slučajevi negativnog učinka, do -14 posto, no oni su statistički zanemarivi u odnosu na ukupni skup podataka.

GCMD ističe kako ova metoda postavlja temelj za pouzdanu evaluaciju WAPS sustava u stvarnim plovidbenim uvjetima te otvara prostor za stvaranje skalabilne baze podataka. Takav pristup može olakšati donošenje investicijskih odluka, ali i omogućiti financijske modele u kojima se povrat ulaganja veže uz stvarno ostvarene energetske uštede.

MOŽE VAS ZANIMATI

Martha A