Pomorci diljem svijeta rade na granici izdržljivosti, a novo istraživanje upozorava da takav tempo ozbiljno ugrožava i sigurnost plovidbe i budućnost profesije
Riječ je o opsežnoj studiji In Search of a Sea-Life Balance in an Adverse Environment, koju je izradilo World Maritime University (WMU) na zahtjev Officers’ Union of International Seamen (OUIS). Istraživanje se temelji na odgovorima 4.372 pomorca iz 99 zemalja i predstavlja jedan od najdetaljnijih presjeka stvarnih uvjeta rada i života na brodu posljednjih godina.
Rezultati potvrđuju ono što većina pomoraca osjeća u svakodnevnoj plovidbi: dugi radni sati, kronični manjak odmora i sve rjeđi shore leave postali su standard. Na globalnoj razini pomorci u prosjeku rade oko 71 sat tjedno. Istodobno, velik broj ispitanika navodi da se evidencije rada i odmora često “prilagođavaju” kako bi formalno zadovoljile propise, iako stvarno stanje na brodu govori drugačije.
Gotovo trećina ispitanih pokazuje razine stresa koje se procjenjuju kao ozbiljne ili potencijalno opasne. Pokazatelji mentalnog zdravlja dodatno upozoravaju da je značajan dio posade u riziku od psihičkih poteškoća. Kao ključni razlozi navode se intenzivan rad na brodu, snažan administrativni i inspekcijski pritisak te stalni osjećaj umora.
Izvješće otvara i ozbiljno pitanje budućnosti pomorske radne snage. Gotovo polovica ispitanih pomoraca razmišlja o napuštanju profesije u sljedećih pet godina. Među onima koji planiraju otići s mora, čak 65 posto kao glavni razlog navodi psihičko opterećenje, dok se dodatno ističu nezadovoljstvo uvjetima rada i dugotrajni umor. Autori upozoravaju da takvi trendovi mogu imati izravne posljedice na sigurnost plovidbe, pouzdanost brodova u eksploataciji te sposobnost industrije da zadrži iskusne časnike i posadu.
Poseban naglasak stavljen je i na sustave upravljanja sigurnošću. Većina ispitanika smatra da su SMS priručnici preopširni i teško primjenjivi u realnim uvjetima plovidbe, dok administracija i papirologija često oduzimaju vrijeme koje bi trebalo biti namijenjeno odmoru i sigurnom radu.
Istraživanje su proveli znanstvenici WMU-a s akademskim, ali i praktičnim pomorskim iskustvom. Zaključak je jasan: potrebne su hitne i koordinirane mjere regulatora, brodara i menadžmenta. Naglasak treba staviti na realno popunjavanje posade, smanjenje administrativnog opterećenja te snažnije uvažavanje ljudskog faktora u propisima i svakodnevnoj praksi na brodu.
Predsjednik WMU-a Maximo Q. Mejia, Jr. istaknuo je kako je briga o mentalnom zdravlju pomoraca nužan preduvjet za dugoročnu održivost industrije, dok je izvršni direktor OUIS-a Nick Bramley upozorio da ozbiljne promjene više nisu pitanje izbora, nego opstanka profesije.
Zaključna poruka istraživanja jasna je i pomorcima dobro poznata: bez stvarnih promjena na brodu i na kopnu, industrija riskira gubitak iskusnih ljudi, pad sigurnosti i sve veće probleme s privlačenjem novih generacija pomoraca.
