Novi vlasnik riječkog brodogradilišta 3. maj 1905 uskoro dolazi u škver gdje će prvi put predstaviti planove zaposlenicima i najaviti konkretne poteze nakon završetka kupoprodaje.
Kako piše Novi List, slovenska Iskra brodogradilište već je uplatila 6,66 milijuna eura za preuzimanje navoza, a fokus nove uprave bit će na stabilizaciji poslovanja i podizanju učinkovitosti rada.
Prema najavama vlasnika Dušana Šešoka, u škver će biti potrebno uložiti najmanje 100 milijuna eura, prvenstveno u modernizaciju pogona, opreme i infrastrukture. Međutim, prvi korak bit će povećanje produktivnosti.
Podaci pokazuju značajan jaz – prihod po zaposlenom u 3. maju iznosi oko 20.000 eura, dok trošak rada prelazi 22.000 eura. U usporedbi s tim, u šibenskom škveru prihodi po zaposlenom prelaze 50.000 eura.
Trenutno škver zapošljava oko 440 radnika, ali bez kolektivnog ugovora. Pregovori su već bili u pripremi, no zaustavljeni su zbog privatizacije. Sada će novi vlasnik imati ključnu riječ u definiranju uvjeta rada.
Što se tiče poslova, trenutačni ugovori osiguravaju zaposlenost do početka 2027. godine. U tijeku je gradnja trupa za 205-metarski ekspedicijski kruzer, a uskoro počinje i gradnja riječnih kruzera.
Ipak, za dugoročnu stabilnost bit će ključno osigurati nove projekte. Uprava vidi priliku u vojnoj brodogradnji, posebno kroz program izgradnje korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, kao i u brodovima na alternativni pogon.
Formalno preuzimanje ovisit će o administrativnim procedurama i upisu promjena u sudski registar. Očekuju se i promjene u nadzornim strukturama, dok je aktualnom menadžmentu zasad iskazano povjerenje.
Važan dio cijelog procesa je i financijsko zatvaranje starog 3. maja. Novac od prodaje ide prema namirenju potraživanja radnika i vjerovnika, no dio dugova ostat će samo djelomično pokriven.
Paralelno s tim, država je osigurala kontrolu nad nedovršenim ophodnim brodovima u splitskom škveru, što dodatno potvrđuje važnost vojne brodogradnje u narednom razdoblju.
Za hrvatsku brodogradnju ovo je još jedan pokušaj stabilizacije sektora, uz jasan zaokret prema specijaliziranim i tehnološki zahtjevnijim projektima.
