SAŽETAK
Ulazak u zatvorene prostore predstavlja jedan od najrizičnijih aspekata brodskih operacija, s kontinuiranim gubitkom života unatoč dugogodišnjim regulatornim naporima. Dana 27. lipnja 2025. godine, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) usvojila je Rezoluciju MSC.581(110) koja donosi revidirane preporuke za ulazak u zatvorene prostore na brodovima, zamjenjujući prethodnu Rezoluciju A.1050(27) iz 2011. godine. Ovaj akademski rad analizira ključne aspekte nove rezolucije, uključujući statističke pokazatelje nesreća, zakonsku podlogu, te najvažnije novine koje MSC.581(110) donosi u područje pomorske sigurnosti.
Prema podacima organizacije InterManager, oko 350 pomoraca i vanjskih radnika umrlo je od gušenja u zatvorenim prostorima na brodovima od 1996. godine, pri čemu je 43 nesreće od 2022. godine uzrokovalo 70 smrtnih slučajeva. Ovi zabrinjavajući statistički pokazatelji ukazuju na sistemski problem u identificiranju opasnosti, procjeni rizika i provođenju sigurnosnih postupaka. Revizija IMO preporuka fokusira se na strukturiran pristup upravljanju rizicima kroz Safety Management System (SMS), obvezno vođenje Registra zatvorenih prostora, pojačane zahtjeve za atmosfersko ispitivanje, te jasno definirane odgovornosti organizacijskog vodstva na brodu i na kopnu.
Rad analizira zakonsku podlogu uključujući SOLAS Poglavlje XI-1, ISM Code te MSC.1/Circ.1477 smjernice, te razmatra izazove implementacije novih zahtjeva u postojeće sustave upravljanja sigurnošću. Ključne novine obuhvaćaju zabranu pojedinačnog ulaska u zatvorene prostore, obvezno osiguravanje dovoljno vremena za planiranje operacija, te pojačanu zaštitu kopnenog osoblja koje sudjeluje u brodskim aktivnostima.
UVOD
Zatvoreni prostori na brodovima predstavljaju jedinstvene i iznimno opasne radne uvjete koji kontinuirano ugrožavaju živote pomoraca i kopnenog osoblja. Kao prostori s ograničenim otvorima za ulaz i izlaz, neadekvatnom ventilacijom i koji nisu projektirani za trajni boravak ljudi, zatvoreni prostori mogu sadržavati atmosferu s nedostatkom kisika, prisustvom zapaljivih ili otrovnih plinova, te drugim opasnostima koje mogu biti nevidljive i nedetektabilne bez odgovarajuće opreme (IMO, 2025a).
Unatoč dugogodišnjim naporima pomorske industrije i regulatornih tijela, nesreće u zatvorenim prostorima nastavljaju predstavljati značajan uzrok smrtnosti u pomorstvu. Statistički podaci pokazuju da od 1996. godine do danas oko 350 ljudi je izgubilo život u ovakvim prostorima, pri čemu je primijećen zabrinjavajući trend porasta broja žrtava u posljednje tri godine (InterManager, 2025; Safety4Sea, 2025). Posebno je alarmantno da se broj smrtnih slučajeva u 2023. godini gotovo udvostručio u odnosu na 2022. godinu, s 34 naspram 18 žrtava (Maritime Injury Center, 2024).
Istraživanja nesreća u zatvorenim prostorima dosljedno pokazuju da mnogi incidenti proizlaze iz propusta u sustavnom identificiranju opasnosti, procjeni povezanih rizika i primjeni odgovarajućih postupaka ulaska (ABS, 2025). Dodatno, složena struktura određenih brodskih prostora može ometati učinkovitu ventilaciju, osvjetljenje i sigurno kretanje. Tipičan scenarij nesreće uključuje osobe koje bez odgovarajuće pripreme ulaze u prostor s nedostatkom kisika, gube svijest, a potom kolege koje pokušavaju pomoći podliježu istoj opasnosti, što rezultira višestrukim žrtvama (Maritime Executive, 2023).
Kao odgovor na kontinuirane gubitke života, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) usvojila je dana 27. lipnja 2025. godine Rezoluciju MSC.581(110), koja donosi revidirane preporuke za ulazak u zatvorene prostore na brodovima. Ova rezolucija, koja je stupila na snagu 3. prosinca 2025. godine, zamjenjuje prethodnu Rezoluciju A.1050(27) iz 2011. godine i predstavlja sveobuhvatan pristup rješavanju ovog problema (Marinetegrity, 2026; NorthStandard, 2026).
Cilj i svrha rada
Cilj ovog akademskog rada je sveobuhvatna analiza revidirane IMO Rezolucije MSC.581(110), s posebnim naglaskom na:
● Statistički prikaz i analizu nesreća u zatvorenim prostorima
● Zakonsku podlogu i evoluciju IMO preporuka
● Ključne novine i zahtjeve koje donosi MSC.581(110)
● Izazove implementacije i praktične implikacije na sustave upravljanja sigurnošću
PREGLED PROPISA I ZAKONSKE PODLOGE
SOLAS Konvencija i Poglavlje XI-1/7
Međunarodna konvencija za sigurnost života na moru (SOLAS) predstavlja temelj međunarodnih pomorskih sigurnosnih standarda. SOLAS Regulativa XI-1/7, koja je stupila na snagu 1. srpnja 2016. godine, uvela je obvezu nošenja odgovarajuće prijenosne opreme za atmosfersko ispitivanje na brodovima (IMO, 2016; Lloyd’s Register, 2016).
Prema SOLAS XI-1/7, svi brodovi moraju nositi odgovarajući prijenosni instrument ili instrumente za atmosfersko ispitivanje koji moraju, minimalno, biti sposobni mjeriti koncentracije kisika, zapaljivih plinova ili para, sumporovodika (H₂S) i ugljičnog monoksida (CO) prije ulaska u zatvorene prostore (IRI Class, 2026). Instrumenti moraju biti opremljeni odgovarajućim sredstvima za kalibraciju te moraju omogućavati daljinsko uzorkovanje i detekciju svih plinova za koje su namijenjeni (Poseidon Marine, 2023).
MSC.1/Circ.1477 smjernice pružaju dodatne upute za odabir prijenosnih instrumenata za atmosfersko ispitivanje, definirajući tehničke zahtjeve kao što su jasnoća prikaza, funkcionalnost alarma, zaštita i izdržljivost u morskom okruženju, te prenosivost koja omogućava da jedna osoba može nositi instrument (MR Marine, 2025).
ISM Code i Safety Management System
Međunarodni kodeks za sigurno upravljanje (ISM Code) usvojen je 1993. godine Rezolucijom A.741(18) i stupio je na snagu 1. srpnja 1998. godine (Admiralty Law Guide, 1993). ISM Code predstavlja obveznu regulativu koja zahtijeva da svaka brodarsa tvrtka razvije, implementira i održava sustav upravljanja sigurnošću (SMS) koji omogućava osoblju tvrtke djelotvorno provođenje sigurnosnih politika (Marine Insight, 2024).
SMS mora uključivati funkcionalne zahtjeve kao što su: osiguravanje sigurnih praksi u brodskom poslovanju i sigurnog radnog okruženja, uspostavu zaštitnih mjera protiv svih identificiranih rizika, kontinuirano poboljšanje sigurnosnih vještina osoblja na kopnu i na brodu, te usklađenost s obveznim pravilima i propisima (Clarksons, 2024). Posebno je važno da SMS uzima u obzir specifične rizike povezane s ulaskom u zatvorene prostore i integrira odgovarajuće procedure u operativnu dokumentaciju broda (INTLREG, 2019).
Sustav ISM-a temelji se na principu da je predanost vrhovnog menadžmenta ključna za dobro upravljanje sigurnošću, te da su kompetencija, stavovi i motivacija pojedinaca na svim razinama presudni za učinkovitost sustava (UK Government, 2024).
Evolucija IMO preporuka
Prve preporuke IMO-a za ulazak u zatvorene prostore usvojene su Rezolucijom A.864(20), a kasnije su revidirane Rezolucijom A.1050(27) u 2011. godini. Rezolucija A.1050(27) je više od desetljeća služila kao vodič za sigurnost pri ulasku u zatvorene prostore, no kontinuirani gubitak života pokazao je da su potrebna značajnija unapređenja (Maritime Cyprus, 2025).
Pod-odbor za prijevoz tereta i kontejnera (CCC 10) razvio je amandmane na Rezoluciju A.1050(27) tijekom 2024. godine kao odgovor na kontinuirane gubitke života. Revidirane preporuke usvojene su na 110. sesiji Odbora za pomorsku sigurnost (MSC) 27. lipnja 2025. godine kao Rezolucija MSC.581(110), a konačno su potvrđene na 34. skupštini IMO-a 3. prosinca 2025. godine (ABS, 2025; Dromon, 2025).
Nova rezolucija predstavlja sveobuhvatan i strukturiran pristup ulasku u zatvorene prostore, uvodeći nove definicije, pojačane zahtjeve za atmosfersko ispitivanje, poboljšane mjere pripravnosti za hitne slučajeve, te pojačane odgovornosti prema kopnenom osoblju (Safety4Sea, 2025).
STATISTIČKA ANALIZA NESREĆA U ZATVORENIM PROSTORIMA
Kumulativni podaci i trendovi
Organizacija InterManager prikuplja i analizira podatke o nesrećama u zatvorenim prostorima u ime cijele pomorske industrije od 1996. godine. Prema njihovim najnovijim podacima iz siječnja 2025. godine, procijenjena je brojka od oko 350 pomoraca i vanjskih radnika koji su umrli od gušenja u zatvorenim prostorima na brodovima od 1996. godine (Safety4Sea, 2025; IIMS, 2024).
Detaljnija analiza pokazuje da je od ukupnog broja žrtava, 224 bili pomorci, a 86 kopneno osoblje, raspoređeni u 197 zabilježenih nesreća (IIMS, 2024). Ovi brojevi mogu biti i veći zbog poznatih problema s nedovoljnim prijavljivanjem nesreća, što je potvrđeno činjenicom da je samo 19% nesreća koje su se dogodile od 1980. godine prijavljeno u Globalni integrirani informacijski sustav za brodarstvo (GISIS) (Maritime Injury Center, 2024).
Zabrinjavajući trend 2022-2023
Posebno zabrinjavajuća je eskalacija nesreća u periodu 2022-2023. U 2022. godini zabilježeno je 14 nesreća koje su rezultirale sa 18 smrtnih slučajeva, dok je u 2023. godini također zabilježeno 14 nesreća, ali s dramatičnim porastom broja žrtava na 34, što predstavlja gotovo udvostručenje stope smrtnosti (InterManager, 2025; Cyprus Shipping News, 2025).
Od 2022. godine, 43 nesreće su uzrokovale 70 smrtnih slučajeva, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne periode (DNV, 2025). Preliminarni podaci za 2024. godinu ukazuju na 11 zabilježenih nesreća koje su rezultirale smrću 8 pomoraca i 6 vanjskih radnika, iako je prijavljivanje incidenta notorno sporo – primjerice, nesreća prijavljena IMO-u u februaru 2025. godine dogodila se još 2015. godine (InterManager, 2025).
Analiza po tipovima brodova i rangovima
Analiza po tipovima brodova pokazuje da rasuti tereti (bulk carriers) čine približno 41% svih nesreća u zatvorenim prostorima, pri čemu se većina smrtnih slučajeva događa u teretnim prostorijama ili pristupnim područjima. Tankeri čine dodatnih 23% nesreća (InterManager, 2025; gCaptain, 2025).
Zanimljivo je da nesreće ne pogađaju samo neiskusno osoblje ili pripravnike. Naprotiv, približno dvije trećine žrtava su bili zapovjednici, glavni strojari, prvi časnici ili drugi strojari – dakle, osoblje u vodećim ulogama (Maritime Injury Center, 2024). Samo oko 6% smrtnih slučajeva bili su pripravnici (Maritime Injury Center, 2024).
Ovi podaci ukazuju na sistemsku prirodu problema – čak i iskusno i visoko rangirano osoblje podliježe rizicima zatvorenih prostora, što potvrđuje potrebu za sveobuhvatnim strukturnim pristupom sigurnosti, a ne samo za dodatnom obukom (Seatrade Maritime, 2025).
Primarni uzroci nesreća
Nedostatak kisika ostaje vodeći uzrok smrti u zatvorenim prostorima, često povezan sa slabom ventilacijom ili nepotpunom procjenom rizika (Cyprus Shipping News, 2025). Posebnu opasnost predstavlja proces hrđanja čelika koji troši kisik u zraku, što u prostorima bez cirkulacije zraka može stvoriti opasno anoksično okruženje koje je nedetektabilno za osoblje bez kisikovih senzora (Maritime Executive, 2023).
Nesreće često slijede prepoznatljiv obrazac: osoba postane onesposobljena u okruženju osiromašenom kisikom, a kolege jurišaju u pomoć i podliježu istoj opasnosti. Ova tragična dinamika rezultira višestrukim žrtvama u jednom incidentu (Seatrade Maritime, 2025).
KLJUČNE NOVINE U REZOLUCIJI MSC.581(110)
Registar zatvorenih prostora
Jedna od ključnih novina MSC.581(110) je zahtjev za izradu Registra zatvorenih prostora koji se mora izraditi za svaki brod pojedinačno (DNV, 2025). Registar mora identificirati sve zatvorene prostore na brodu, specificirati opasnosti tih prostora, provesti procjenu rizika pod različitim uvjetima koji se mogu pojaviti u prostoru, te definirati mjere za ublažavanje rizika koje je potrebno provesti prije ulaska.
Za razliku od prethodne Rezolucije A.1050(27) koja je sadržavala primjer Registra zatvorenih prostora, nova rezolucija ostavlja tvrtkama slobodu da razviju vlastiti registar, zajedno s procjenom rizika, kao temelj za razvoj plana za hitne slučajeve u zatvorenom prostoru (Safety4Sea, 2025). Ovaj pristup omogućava prilagodbu specifičnostima svakog broda, ali istovremeno zahtijeva veći angažman tvrtke u identificiranju i dokumentiranju rizika.
Pojačani zahtjevi za atmosfersko ispitivanje
MSC.581(110) uvodi strožije zahtjeve za atmosfersko ispitivanje. Rezolucija snažno preporučuje da svo osoblje koje ulazi u zatvorene prostore nosi kalibrirane osobne instrumente za detekciju plina, čime se pomiče praksa prema individualnom monitoringu (Marine Public, 2025). Ova preporuka omogućava kontinuiranu svjesnost o atmosferskim uvjetima tijekom radnih operacija i pruža trenutno upozorenje na pogoršanje atmosfere.
Osobni detektori moraju biti sposobni mjeriti koncentraciju kisika, ugljičnog dioksida s alarmom, toksične plinove uključujući ugljični monoksid, zapaljive plinove ili pare, te dodatne plinove identificirane kroz procjenu rizika (Marine Public, 2025).
Poseban naglasak stavljen je na ugljični dioksid (CO₂), s preporukom da razine budu ispod 0,5%, s obzirom na novootkriven rizik povezan s prijevozom ‘organskog’ tereta koji je sklon apsorpciji kisika i zamjeni ugljičnim dioksidom (Safety4Sea, 2025).
Zabrana pojedinačnog ulaska
MSC.581(110) obvezuje tvrtku da osigura da ulazak pojedinačne osobe u zatvoreni prostor nije dopušten (Maritime Cyprus, 2025). Ova nova odredba predstavlja značajnu promjenu u operativnoj praksi i odražava prepoznavanje činjenice da mnoge nesreće rezultiraju iz situacija gdje je pojedinac ostao sam u opasnom okruženju bez odgovarajuće podrške.
Vremenski pritisak i planiranje
Rezolucija eksplicitno zahtijeva da tvrtka osigura dovoljno vremena za aktivnosti u zatvorenim prostorima, prepoznajući neopravdani vremenski pritisak kao uzročni faktor nesreća (Maritime Cyprus, 2025; DNV, 2025).
Tvrtke moraju razraditi proceduralnu shemu provedbe koja pruža sveobuhvatnu obuku o održavanju, kalibraciji i korištenju opreme za atmosferska ispitivanja, osiguravajući da osoblje ima dovoljno vremena za pravilnu pripremu i izvršenje sigurnosnih procedura (DNV, 2025).
Odgovornosti prema kopnenom osoblju
Nova rezolucija donosi pojačane odgovornosti prema kopnenom osoblju koje sudjeluje u brodskim operacijama (ABS, 2025). S obzirom da je značajan broj žrtava bio kopneno osoblje (stevedori, radnici u brodogradilištima), MSC.581(110) jasno definira da se sve mjere zaštite moraju primjenjivati jednako na brodsko i kopneno osoblje.
Preporuke se mogu primijeniti na sve tipove brodova i pružaju smjernice za operatere brodova, posadu, lučke radnike i drugo kopneno osoblje uključeno u operacije na brodu (Marinetegrity, 2026).
Ažurirani planovi za hitne slučajeve
MSC.581(110) stavlja snažan naglasak na pripremljene i brodsko-specifične mjere za slučaj hitnih situacija, osiguravajući da spašavanje iz zatvorenih prostora bude planirano, promišljeno i
izvedeno koristeći odgovarajuću opremu i obučeno osoblje, umjesto improviziranih ili reaktivnih akcija koje su historijski dovele do sekundarnih žrtava (Marinetegrity, 2026).
Revidirane preporuke također sadrže ažurirani primjer dozvole za ulazak u zatvoreni prostor (Enclosed Space Entry Permit) i plan za hitne slučajeve u zatvorenim prostorima (Enclosed Space Emergency Response Plan) (Safety4Sea, 2025).
IMPLEMENTACIJA I IZAZOVI
Ažuriranje Safety Management Systema
Implementacija MSC.581(110) zahtijeva temeljitu reviziju postojećih sustava upravljanja sigurnošću (SMS). Tvrtke moraju pregledati i ažurirati svoje SMS dokumente kako bi osigurale usklađenost s novim zahtjevima rezolucije (DNV, 2025).
Prema preporukama klasifikacijskih društava kao što je DNV, klijenti bi trebali pregledati okružnicu, ažurirati SMS i usredotočiti se na provedbu zaštitnih mjera, posebno u pogledu tretiranja ulaska u zatvoreni prostor kao ključne operacije na brodu, bitne za sigurnost osoblja (DNV, 2025).
Obuka i kompetencije
Rezolucija stavlja značajan naglasak na osobe – kompetentnost, predanost, stavove i motivaciju pojedinaca na svim razinama koji određuju učinkovitost mjera upravljanja sigurnošću (DNV, 2025). Organizacijsko vodstvo, i na brodu i na kopnu, ključno je za osiguravanje pravilne provedbe smjernica i za osnaživanje brodskog osoblja da donosi ispravne odluke usmjerene na sigurnost.
Tvrtke moraju osigurati odgovarajuću obuku o upravljanju sigurnošću u zatvorenim prostorima, uključujući pojačanu obuku i znanje, posebno za određene kompetentne i odgovorne osobe (Safety4Sea, 2025). Također je potrebno vođenje evidencija o obuci članova posade u korištenju opreme potrebne za olakšavanje spašavanja iz zatvorenih prostora (Maritime Cyprus, 2025).
Oprema i kalibracija
MSC.581(110) ne mijenja postojeće SOLAS ili IGC Code zahtjeve u pogledu količine prijenosnih plinomjera. Međutim, paragraf 7.3 pojačava da svi brodovi moraju nositi najmanje dva seta opreme za detekciju plina prema SOLAS XI-1/7, a brodovi koji prevoze terete sposobne stvarati opasne pare i zahtijevaju redovit ulazak moraju nositi dva dodatna seta (Safety4Sea, 2025).
Detektori moraju biti opskrbljeni s dovoljno rezervnih dijelova i sredstava za kalibraciju te mogu koristiti fleksibilne cijevi ili fiksne linije za uzorkovanje kako bi sigurno testirali udaljene područja (Safety4Sea, 2025). Zahtjevi ostaju konzistentni s prethodnim minimalnim zahtjevima detaljno opisanim u MSC.1/Circ.1477.
Uloga klasifikacijskih društava
Klasifikacijska društva kao DNV, ABS, Lloyd’s Register i drugi igraju ključnu ulogu u implementaciji novih zahtjeva. Oni podržavaju vlasnike i operatere brodova u pregledu i usklađivanju mjera za ulazak u zatvorene prostore s revidiranim IMO preporukama (Marinetegrity, 2026).
Podrška može uključivati pregled procedura i dozvola za ulazak u zatvorene prostore, usklađivanje SMS dokumentacije s trenutnim IMO smjernicama i operativnom praksom, te osiguravanje da procedure nisu samo usklađene na papiru već i učinkovito implementirane na brodu (Marinetegrity, 2026).
Integracija u dnevne operacije
DNV preporučuje uključivanje upravljanja ulaskom u zatvorene prostore u dnevni red internih revizija i pregleda od strane zapovjednika i uprave (DNV, 2025). Ulazak u zatvoreni prostor mora biti tretiran kao ključna operacija na brodu, bitna za sigurnost osoblja, a ne kao rutinska aktivnost.
Potrebno je osigurati dostupnost potrebne sigurnosne opreme te dovoljno vremena za planiranje ulaska u zatvoreni prostor kako bi se osiguralo poštivanje potrebnih mjera (DNV, 2025).
ZAKLJUČAK
Revizija IMO preporuka za ulazak u zatvorene prostore kroz Rezoluciju MSC.581(110) predstavlja značajan korak naprijed u borbi protiv kontinuiranih gubitaka života u pomorskoj industriji. Statistički podaci jasno pokazuju da unatoč decenijama regulatornih napora, broj žrtava u zatvorenim prostorima nije se smanjio, a u posljednje vrijeme čak bilježi uzlazni trend.
Nova rezolucija donosi sveobuhvatan pristup rješavanju problema kroz nekoliko ključnih elemenata: obvezno vođenje brodsko-specifičnog Registra zatvorenih prostora, pojačane zahtjeve za atmosfersko ispitivanje s preporukom individualnih detektora za sve osoblje, zabranu pojedinačnog ulaska, osiguravanje dovoljno vremena za planiranje bez vremenskog pritiska, te pojačanu zaštitu kopnenog osoblja.
Kritičan element uspješne implementacije je organizacijsko vodstvo i na brodu i na kopnu, koje mora osnaživati osoblje da donosi ispravne sigurnosne odluke. MSC.581(110) prepoznaje da je problem sistemske prirode – čak i najiskusnije i visoko rangirano osoblje podliježe rizicima zatvorenih prostora, što potvrđuje da rješenja moraju biti strukturna, a ne samo usmjerena na obuku.
Implementacija novih zahtjeva zahtijeva temeljitu reviziju postojećih Safety Management Systema, adekvatnu obuku osoblja, osiguravanje potrebne opreme s održavanom kalibracijom, te kontinuirano praćenje kroz interne revizije. Klasifikacijska društva imaju ključnu ulogu u podržavanju brodarskih tvrtki kroz ovaj proces tranzicije.
Uspjeh MSC.581(110) ovisit će o stvarnoj promjeni kulture sigurnosti u pomorskoj industriji – od tretiranja ulaska u zatvorene prostore kao rutinske operacije do prepoznavanja istog kao visokorizične aktivnosti koja zahtijeva temeljitu pripremu, odgovarajuću opremu i dovoljno vremena. Samo kroz takvu promjenu perspektive moguće je smanjiti tragične statistike koje su pokrenule ovu regulatornu reviziju.
Preporuka za buduća istraživanja uključuje longitudinalno praćenje učinkovitosti novih mjera, analizu specifičnih izazova implementacije po tipovima brodova, te razvoj best practices modela koji se mogu dijeliti kroz cijelu industriju.
Milo Miklaušić, kap.
Navigirajte glavom, srcem i zvijezdama — ne samo ekranom.
Dragim pomorcima — sretni vam putovi, povoljni vjetrovi i siguran povratak kući!
