Količina smeća u Jadranskom moru veća je od dva do pet puta u odnosu na druga mora, a na to nas nažalost, već redovito podsjeća svako zimsko jugo i ono što nanese na našu obalu i otoke, piše Dubrovački Vjesnik. Jadransko more suočeno je i s velikim utjecajima prekomjernog ribolova, a onečišćenje plastikom i naftom s ispuštanjem otpadnih voda, izravno utječe na degradaciju obalnih i morskih ekosustava.
Znanstvenici međutim, već aktivno rade na tome da se u budućnosti nađu nove tehnologije i rješenja koji će odgovoriti na taj izazov, a jedan je 5,6 milijuna eura vrijedan projekt InnovaMare koji čine 14 partnera iz Hrvatske i Italije koji povezuje znanost i gospodarstvo. Na početnoj konferenciji projekta raspravljalo se o mjerama koje bi bile najučinkovitije u rješavanju zagađenja mora te kako bi inovacijski ekosustav mogao pomoći u ublažavanju gospodarskih posljedica.
PODVODNA ROBOTIKA
‘Projekt InnovaMare osmišljen je kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru, naveli su iz HGK koja je nositelj projekta. Mateo Ivanac iz HGK objašnjava kako se Innovamare projekt temelji na drugačijem pristupu, koji je sve više zastupljen u EU, a on se odnosi na rješavanje ključnih društvenih izazova kroz različite javne politike.
„Onečišćenje Jadranskog mora detektirali smo kao jedan od iznimno važnih društvenih izazova. Ako tom društvenom izazovu ne pristupimo sustavno, organizirano i na prekograničnoj razini, možemo u bližoj budućnosti očekivati iznimno negativne posljedice. Glavni cilj projekta je da se kroz suradnju javnog i privatnog sektora te znanstveno istraživačkih institucija razvije i uspostavi inovacijski ekosustav za razvoj inovativnih rješenja u području robotike i senzorike radi monitoringa i prevencije onečišćenja Jadranskog mora“ – navodi Ivanac.
INOVATIVNA RJEŠENJA
„Projektom Innovamare je već zamišljen razvitak dva pilot projekta robotsko-senzorskog rješenja koji će prikazati potencijale monitoringa i prevencije onečišćenja Jadranskog mora. Razvoj pilot projekata ima za cilj pokazati kako se u razvoju takvih rješenja dolazi do transfera tehnologije između privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, ali i kojim sve tehnologijama raspolažemo kako bi mogli reagirati na postojeće, ali i nadolazeće izvore onečišćenja mora“ – objašnjava Mateo Ivanac.
Dubrovačko neretvanska županija, prva na udaru otpada dolazi morem, bit će i prvi korisnik novih znanja i tehnologije unutar projekta. Ivanac potvrđuje da je naša županija upravo jedna od ključnih dionika, ali i korisnik projekta na način da kroz inovacijski ekosustav definira prioritete problema i potreba kod onečišćenje mora, u suradnji sa digitalnim inovacijskim HUB-om istraži potencijalne izvršitelje inovativnih tehnoloških rješenja te kroz pilot projekte započne raditi na inovativnim rješenjima koji će raditi monitoring, ali i prevenciju onečišćenja mora. – Stručnjaci Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji sa privatnim sektorom će kroz proces transfera tehnologije kreirati ta rješenja, a moguće u budućnosti i raditi na nekom rješenju koje može prerasti u tvrtku koja to rješenje može dalje prodavati na tržištu. Ovakav pristup omogućava da lokalna i regionalna samouprava svoje probleme/potrebe rješava zajedno sa privatnim sektorom i znanstveno-istraživačkim sektorom, ali i daje prvi poticaj i tržište razvijenim inovativnim tehnologijama kako bi se one kasnije kao proizvodi izvozile i na strana tržišta – objašnjava Ivanac.
IZ EU FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ 85 POSTO
Projekt je sufinanciran s 85 posto iz EU fonda za regionalni razvoj u okviru programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020. Hrvatska gospodarska komora je nositelj projekta i nosi cjelokupnu odgovornost za provedbu projekta kao i za postizanje definiranih rezultata. Ukupno je sedam partnera iz Hrvatske i to uz HGK, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Dubrovniku, Geomar d.o.o. Split i Šibensko-kninska županija. Isto tako je i sedam partnera sa strane Italije i to klaster MARE FVG, Sveučilište u Trstu, Gospodarska komora regije Veneto, Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku, Regionalna agencija za tehnologiju i inovacije, Institut za morsku znanost, Commtec d.o.o.
