„Ratna opasnost u Egejskom moru“, „Ratne prijetnje u Sredozemnom moru“, „To bi bio razlog za rat“, neki su od naslova u njemačkim medijima. Radi se o zaoštravanju sukoba između Grčke i Turske oko plina.
Nakon što je Turska pokrenula potragu za nalazištima plina u istočnom Sredozemnom moru, na područjima za koja Cipar ili Grčka smatraju da oni imaju pravo na eksploataciju, te Grčka najavila proširenje svoga gospodarskog pojasa sa šest na 12 milja u Jonskom moru, turski dopredsjednik Fuat Oktay je to označio razlogom za rat, a turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Cavusoglu skrenuo pozornost na odgovarajuću odluku turskog parlamenta, prenosi Morski.hr.
„Već 1995. je turski parlament proširenje grčkih teritorijalnih voda u Egejskom moru označio razlogom za rat za Tursku. Ako bi se to dogodilo, Egejsko more bi, zbog brojnih grčkih otoka, postalo takorekuć grčko more. Ankara bi onda mogla započeti rat bez traženja novog odobrenja od parlamenta”, napominje Berliner Zeitung.
„Prijepor se zaoštrio otkako su u istočnom Sredozemnom moru lokalizirana nalazišta zemnog plina i nakon što je Turska krajem 2019. s Libijom sklopila sporazum o razgraničenju područja koja im pripadaju u Sredozemnom moru, koji ne samo Grčka smatra ništavnim”, podsjeća Frankfurter Allgemeine Zeitung te nastavlja: „Turska je u subotu demonstrativno započela vojnu vježbu u istočnom Sredozemnom moru. Radi se o ‘vježbama gađanja’ na području između južnoturskoga grada Anamura i Sjevernog Cipra, koje će trajati do 11. rujna, kako je priopćila Ankara”, prenosi FAZ.
Süddetusche Zeitung donosi intervju s profesoricom za međunarodno pravo mora Nele Matz-Lück koja podsjeća da Turska nije nikad pristupila UN-ovoj konvenciji o pravu mora UNCLOS iz 1982. te zaključuje: „Pozicija Turske uopće nije tako loša kako se često prikazuje. Ali, ona je slabija nego pozicija Grčke. Možda Ankara sad provocira u nadi da će se Atena na kraju upustiti u zajedničko korištenje resursa. To bi za Tursku moglo biti korisno. A to bi ujedno bila mogućnost da se sadašnju pat-poziciju mirno svlada”, smatra profesorica Nele Matz-Lück iz Kiela.
Iste novine donose i komentar pod naslovom „Slijepa solidarnost” u kojem autor Tomas Avenarius kritizira držanje Europske unije: „Sukob oko nalazišta plina u Sredozemnom moru ne podgrijava samo Turska.
Grčka kod određivanja svojih granica na moru provodi politiku maksimalizma, koja nema pokriće u međunarodnom pravu. I Atena tamo šalje ratne brodove, održava vježbe svoje flote. Kao članica EU Grčka unatoč tomu može biti sigurna u ‘potpunu solidarnost Njemačke i EU’, kako je izjavio ministar vanjskih poslova Heiko Maas prilikom svoje bezuspješne posredničke misije. A kad francuski predsjednik Macron onda još igra ulogu nekog Napoleona 2.0, šalje ratne brodove i izjavi da Turci samo još razumiju ‘jasan jezik’, nitko se ne bi trebao čuditi ako se uskoro u Sredozemnom moru bude pucalo”, upozorava Süddetusche Zeitung, prenosi Deutsche Welle.
