O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Potopljeno svjetlo – izum koji je promijenio tradicionalan način ribolova

Kad govorimo o velikim izumima onda je 19. stoljeće vrijeme u kojem su se dogodile velike stvari koje su unaprijedile civilizaciju. To nije začuđujuće, s obzirom da je industrijalizacija i modernizacija upravo u tom razdoblju zahvatila svijet, pa isto tako i Dalmaciju; piše Morski.hr. Neki od izuma su bili vrlo uspješni, a neki manje. Izum, čiji se crtež čuva u Državnom arhivu u Zadru, uvelike je izmijenio tradicionalan način ribolova.

Dr. sc. Mateo Bratanić radi kao izvanredni profesor pomorske povijesti i moderne povijesti na Sveučilištu u Zadru. Istražuje pomorsku povijest istočnog Jadrana i Sredozemlja s posebnim fokusom na tranziciju s jedrenjaštva na parobrodarstvo i posljedice koje je taj proces ostavio na primorske i otočne zajednice. Nedavno je objavio knjigu pod naslovom „Pomorstvo Dalmacije u 19. stoljeću: otok Hvar u tranziciji“ u izdanju Sveučilišta u Zadru. Objavljivat će dio svojih zanimljivih otkrića, kao i činjenica iz povijesti pomorstva i ribarstva koje do sad nismo imali priliku čitati.

“U Državnom arhivu u Zadru u sklopu fonda Namjesništvo za Dalmaciju pronašao sam crtež koji ilustrira novi izum iz područja ribolova u smislu povećanja količine ulova. Smislila ga je danska tvrtka Kölding, čija je ideja bila izraditi potopljeno svijetlo koje bi privlačilo jata riba. Ta ideja je distribuirana u Dalmaciji početkom pedesetih godina 19. st.  od strane Središnje pomorske vlade iz Trsta.

Prema opisu, potopljena svjetiljka bi bila presvučena željezom, a u njoj bi bila 22 plamenika raspoređena u dva kruga koji bi gorili na određenoj dubini. Za materijal za izgaranje predlaže se obični pamuk u osam slojeva napunjen s 5/6 rafiniranog ulja i 1/6 voska. Na donjem dijelu svjetiljke bio bi otvor iz kojeg bi izlazilo crijevo sve do broda, a koje bi služilo za upumpavanje čistog zraka pomoću pneumatske pumpe.  Drugi otvor pri vrhu svjetiljke služio bi za spajanje cijevi koja bi odvodila dimne plinove.

Svjetiljka bi se opteretila vrećom napunjenom pijeskom koja bi je držala na određenoj dubini. Prije uranjanja svjetiljke na morsko dno raširila bi se mreža koja bi se pri naletu jata riba prema svijetlu povukla s nekoliko okolnih čamaca.

 Međutim, je li ovakav izum ikad upotrjebljen? Nije poznato!”

Dr. sc. Mateo Bratanić

 

 

 

Video: Što se događa s otpadom s najvećeg svjetskog kruzera?

Kad govorimo o velikim izumima onda je 19. stoljeće vrijeme u kojem su se dogodile velike stvari koje su unaprijedile civilizaciju. To nije začuđujuće, s obzirom da je industrijalizacija i modernizacija upravo u tom razdoblju zahvatila svijet, pa isto tako i Dalmaciju; piše Morski.hr. Neki od izuma su bili vrlo uspješni, a neki manje. Izum, čiji se crtež čuva u Državnom arhivu u Zadru, uvelike je izmijenio tradicionalan način ribolova.

Dr. sc. Mateo Bratanić radi kao izvanredni profesor pomorske povijesti i moderne povijesti na Sveučilištu u Zadru. Istražuje pomorsku povijest istočnog Jadrana i Sredozemlja s posebnim fokusom na tranziciju s jedrenjaštva na parobrodarstvo i posljedice koje je taj proces ostavio na primorske i otočne zajednice. Nedavno je objavio knjigu pod naslovom „Pomorstvo Dalmacije u 19. stoljeću: otok Hvar u tranziciji“ u izdanju Sveučilišta u Zadru. Objavljivat će dio svojih zanimljivih otkrića, kao i činjenica iz povijesti pomorstva i ribarstva koje do sad nismo imali priliku čitati.

“U Državnom arhivu u Zadru u sklopu fonda Namjesništvo za Dalmaciju pronašao sam crtež koji ilustrira novi izum iz područja ribolova u smislu povećanja količine ulova. Smislila ga je danska tvrtka Kölding, čija je ideja bila izraditi potopljeno svijetlo koje bi privlačilo jata riba. Ta ideja je distribuirana u Dalmaciji početkom pedesetih godina 19. st.  od strane Središnje pomorske vlade iz Trsta.

Prema opisu, potopljena svjetiljka bi bila presvučena željezom, a u njoj bi bila 22 plamenika raspoređena u dva kruga koji bi gorili na određenoj dubini. Za materijal za izgaranje predlaže se obični pamuk u osam slojeva napunjen s 5/6 rafiniranog ulja i 1/6 voska. Na donjem dijelu svjetiljke bio bi otvor iz kojeg bi izlazilo crijevo sve do broda, a koje bi služilo za upumpavanje čistog zraka pomoću pneumatske pumpe.  Drugi otvor pri vrhu svjetiljke služio bi za spajanje cijevi koja bi odvodila dimne plinove.

Svjetiljka bi se opteretila vrećom napunjenom pijeskom koja bi je držala na određenoj dubini. Prije uranjanja svjetiljke na morsko dno raširila bi se mreža koja bi se pri naletu jata riba prema svijetlu povukla s nekoliko okolnih čamaca.

 Međutim, je li ovakav izum ikad upotrjebljen? Nije poznato!”

Dr. sc. Mateo Bratanić

 

 

 

Video: Što se događa s otpadom s najvećeg svjetskog kruzera?