Proizvodnja morskih organizama u akvakulturi je u stalnom porastu. Akvakultura ima brojne prednosti jer omogućuje praćenje sve veće potražnje za određenim proizvodima za svrhe prehrane i biomedicine, prenosi Morski.hr. Također, za razliku od ribarstva, uglavnom ne narušava divlje populacije što pridonosi održavanju ekosustava. Ipak, klasična akvakultura nije bez utjecaja na okoliš.
Višak hrane i otpad iz akvakulture, naročito iz uzgoja riba, često završavaju u okolišu i narušavaju kvalitetu morske vode. Dolazi do porasta hranjivih tvari i nakupljanja često neželjenih vrsta algi i ostalih organizama. Također je velik negativan utjecaj na morsko dno. Ipak, postoji rješenje u obliku integriranih multitrofičkih sustava, ili IMTA sustava.
IMTA sustav predstavlja jednostavno uzgoj više organizama na jednom mjestu. Odabiru se vrste sa različitih stupnjeva hranidbenog lanca kako bi se oponašao tijek hranjivih tvari u prirodi. Uzgoj riba, rakova, školjkaša, algi i raznih drugih vrsta se spaja kako bi se postigla bolja učinkovitost i održivost uzgoja. Postoje brojne varijacije s različitim organizmima, ali cilj je isti: iskorištavanje svih mogućih hranjivih tvari koje se unose u vodu. Organizmi koji filtriraju vodu se drže zajedno s organizmima kojima se daje hrana i pročišćavaju sve nusproizvode koji bi inače završili u okolišu. Također se dobije veća proizvodnja za jednak unos hrane.
IMTA sustavi su u istraživanju u brojnim zemljama. Trenutno se koriste u Kanadi, Čileu, Južnoafričkoj Republici, Izraelu i Kini, a razmatraju se još u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj, Turskoj, Norveškoj, Japanu, Koreji, Tajlandu, SAD-u i Meksiku. Napredak je spor, ali predstavlja čišću i održiviju budućnost.
Dorotea Lasić, studentica druge godine diplomskog studija Marikulture Sveučilišta u Dubrovniku.
Video: Što se događa s otpadom s najvećeg svjetskog kruzera?
