Igor Grozdanić je energetičar i ekonomist, inženjer elektrotehnike, završio je dva poslijediplomska znanstvena studija iz područja energetike i ekonomije i studij elektrotehnike. Bavi se područjem energetskog planiranja, obnovljivih izvora energije, područjem razvojnih strategija Zelenog plana i uloge prirodnog plina u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija. Angažiran je bio u Njemačkoj kao istraživač iz područja energetske ekonomije. Dobitnik je nagrade “Hrvoje Požar”. Fokus interesa su mu: uloga plina u energetskoj tranziciji i niskougljičnom gospodarstvu, obnovljivi izvori, cjelovita energetska tranzicija i dekarbonizacija plina.
Što se novo događa u energetskom sektoru?
– Cilj bilo koje strategije, politike ili policy okvira je omogućiti građanima i poduzetnicima pristupačnu i uvijek dostupnu energiju i što se tiče cijene i energetske sigurnosti. U policy okviru moraju biti ravnopravno zastupljeni svi ključni elementi: tehnološki, ekološki, klimatski, energetski i ekonomski.
U Hrvatskoj treba potaknuti promjene koje će omogućiti da iz sadašnjeg, nefleksibilnog i otpornog na inovacije i suvremene trendove, izraste novi moderni energetski sustav, koji će biti ekonomski isplativ i ekološki održiv. Europski Zeleni plan će nam tu pomoći, a okviri i regulativa Energetske unije EU će nam to do kraja omogućiti. Prva i jedna od najvažnijih dimenzija je dekarbonizacija energetskog i plinskog sektora. Obnovljivi izvori su konceptualno sasvim drugo rješenje. Nema energenta koji se kupuje, osigurava se proizvodnja na mjestu potrošnje, što potiče razvoj potpuno novih i fleksibilnijih poslovnih modela. Pojavljuju se mogućnosti građanske energije, energetskih zajednica na ravnopravnim osnovama, investiranje vlastite ušteđevine u razvoj tih potencijala. Obnovljivi izvori postaju najsnažniji temelj industrije 4.0 i klimatski neutralnog svijeta. To uviđaju i naše tvrtke, INA, HEP i Gradska plinara Zagreb.
Što treba napraviti Hrvatska?
– Hrvatska se prije svega treba pronaći u novim globalnim procesima, treba dobro pogoditi svoj budući “idealni” energetski miks. Osobno se zalažem za miks u kojem će prirodni plin, jer je raspoloživ, pristupačan i ekološki prihvatljiv, biti dio energetske tranzicije. Naravno, zajedno s predvodnikom i novom paradigmom, a to su obnovljivi izvori energije.
Kakva je 2020. što se tiče energetike, plina i zelene tranzicije?
– Hrvatska se pokrenula u pitanju regulative i strategije. Energetska tranzicija, odnosno globalna energetska transformacija, predstavlja proces dekarbonizacije globalne ekonomije. U cijeloj toj novoj ‘policy’ priči postavlja se pitanje uloge prirodnog plina i njegovog energetskog pa i tzv. emisijskog vrednovanja zbog promjena osnovnih postavki europske energetske politike, a u svjetlu nastale velike društvene paradigme koja se upravo događa.
Koliko je kriza potaknula promjene?
-Trenutačna kriza potaknula je novu raspravu o krhkosti modela proizvodnje bez zaliha, ulozi države u poticanju ključnih industrijskih sektora, prožimanju i spajanju određenih dionika, potencijalu kružne ekonomije i uravnoteženju međunarodnih lanaca vrijednosti. Ova je kriza naglasila koliko je važno odgovoriti na ovakve globalne izazove spremno, dugoročno i prekogranično. Pokazala je koliko EU-u može biti teško zadržati položaj u političkom i ekonomskom, globalnom nadmetanju između SAD-a i Kine. Europska komisija se ne bi trebala pridržavati samo politika Zelenog plana, već i jasno istaknuti da je klimatska neutralnost najvažniji strateški cilj Europske unije.
Kakve su novosti u hrvatskoj energetici i plinskom sektoru?
– U posljednjih mjesec dana dogodili su se zanimljivi i ohrabrujući procesi u području energetskog i prometnog sektora. Jedan od njih je i dolazak LNG broda u Rijeku, koji bi trebao poslužiti kao plutajući terminal za LNG projekt na otoku Krku. Ovo je naznaka početka jednog lijepog i dugogodišnjeg planiranog projekta koji je imao svoj turbulentan i trnoviti put.
Ovo je priča o projektu koju je struka očuvala 31 godinu. Mnogi su ugradili dio sebe u ovaj projekt. LNG projekti puno pridonose i Energetskoj uniji EU-a i stvaranju sigurnosti tržišta plina i energenata. Hrvatskoj LNG može donijeti stabilizaciju energetskog sektora, konačnu plinofikaciju Dalmacije, veću uporabe plina u kogeneracijama, prelaska gas to power i nove tehnologije, plinofikaciju infrastrukture – povećanje broja pumpi na alternativna goriva, do podizanja proizvodne industrije i povećanja tržišnog natjecanja na tržištu plina. Na kraju krajeva i kvalitetniju valorizaciju projekata prirodnog plina i samog prirodnog plina. Počinje dobro i projekt Energetska tranzicija u srcu lokalnog razvoja.
Što za hrvatske tvrtke treba značiti LNG projekt na Krku?
– U globalnoj energetskoj transformaciji hrvatske tvrtke trebaju uočiti prilike za početak ravnomjernog razvoja pomoću svih dostupnih energenata, energetskih izvora i pravaca. LNG je upravo novi izvor i novi dobavni pravac i višestruka je prilika za hrvatsko gospodarstvo.
On je prilika da se istisnu goriva benzin i dizel te energenti kao što su ugljen, maziva i lož ulje iz sektora prometa i energetike zemalja Europske unije. Prigoda je za izgradnju novih inovativno proizvodnih industrija i infrastrukture u Hrvatskoj. Hrvatska mora koristiti sve svoje resurse i znanja da uhvati vlak energetske tranzicije, a LNG i prirodni plin su jedan od tih resursa. Obnovljivi izvori energije su definitivno promjena paradigme. Samo digitalno pismeni građani s odgovarajućim digitalnim kompetencijama mogu ravnopravno sudjelovati u energetskoj tranziciji.
Koliki je prostor za za poslovanje naših tvrtki?
– Imaju priliku razvoja novih poslovnih djelatnosti, od otvaranja novih pumpnih stanica za alternativno gorivo LNG, izgradnje infrastrukture, razvoj tehnološki kvalitetnijeg prijevoza i prijevozničkih tvrtki. Pokrio bi se cijeli poslovni lanac.
Ovo je prilika i za pomak u poslovanju distributera plina, Gradsku plinaru Zagreb- GPZ, Termoplin i HEP-plin da se pokrenu u smjeru otvaranju CNG-a infrastrukture, a posebno tvrtki Petrol, Butan plin i Energy Prime da prošire asortiman svojih usluga i prodajnih djelatnosti. Da ne govorimo o hrvatskim tvrtkama za infrastrukturu od STSplina, Ivicoma, DOK-ing do SPO Lučko i Piraexa. Prilike imaju i tvrtke za kontrolu kvalitete, ZIK ili tvrtke koje pokušavaju smanjiti štetne emisije motora, Noncarbon.
Triatlon oko Zemlje: Jonas upravo prolazi kroz Dalmaciju plivajući; prevalit će preko 40.000 km
