Ovo neobično stvorenje ubijalo je ljude od kada su se prvi put otisnuli na more. U čemu je njegova tajna?
Kad je potres od 9 stupnjeva po Richteru i pogodio Japan 2011. godine, cijeli se otok pomaknuo prama istoku, a u tsunamiju koji je uslijedio 20 tisuća ljudi je izgubilo život; piše Morski.hr.
Tragedija je na kopno donijela nevjerovatnu količinu materijala iz mora, što je znanstvenicima omogućilo jedan potpuno nov uvid u to kako se podvodne vrste adaptiraju na nove sredine i antropogene ostatke, koji sve više utječu na svjetske ekosisteme.
Još jedna od posljedica tsunamija bilo je “prisilno” putovanje preko 300 različitih vrsta, koje su pronađene tisućama kilometara dalje od Japana – od Havaja, preko Kalifornije, do Aljaske.
Među tim vrstama našao se i jedan neobičan mekušac poznat kao Brodotočac – brodski crv (Teredo navalis). Ovaj školjkaš poznat je po nezasitom apetitu za drvom, a njegovu reputaciju potvrdili su i nalazi znanstvenika koji su utvrdili da gotovo četvrtina drvenih materijala koje je izbacio tsunami nosi tragove prisustva brodskih crva s obala Japana.
U ovisnosti od vrste i okruženja, tijelo brodskog crva unutar školjke može biti dugo i do jednog metra. Zalisci na oklopu strše iznad glave crva kao šljem, a u brazdama se izbliza mogu vidjeti nazubljenja kojima larve brodskog crva režu drvo i kako rastu, ulaze sve dublje u drveni materijal.
Brodotočci se hrane drvetom, što njihov probavni trakt čini vrlo kompleksnim, a njihovu ulogu za globalni ekosistem neprocjenjivim.
Hoće li ove vrste uspjeti opstati u novoj sredini, treba tek vidjeti, ali ako im to pođe za rukom, bit će otvoreno još jedno poglavlje u dugoj zajedničkoj povijesti čovjeka i brodskih crva.
Najraniji zapisi o ovim stvorenjima mogu se pronaći u zapisima starih Grka, koji svjedoče o tome kako je razvoj trgovine raznio ova stvorenja do svakog kuta Mediterana. Od tada, gotovo da nema epohe u kojoj riječ brodski crv nije zapisana, obično u vrlo negativnom kontekstu.
Na početku 16. stoljeća, brodski crvi koje je Kristofor Kolumbo poveo na svoje četvrto putovanje, potopili su najmanje dva broda. Godine 1588. Teredo navalis je odigrao ključnu ulogu u pobjedi britanske flote nad španjolskom armadom čiji su brodovi bili oslabljeni zbog velikog broja crva. Povjesničari smatraju da je Teredo navalis odgovoran i za propast otoka Nantucket, koji je inspirirao klasik književnosti Moby Dick.
U 18. stoljeću čovječanstvo uviđa pravu destruktivnu moć ovih sićušnih stvorenja kad su se drveni stupovi koji su podupirali nizozemske obalne uvtde, jednostavno obrušili u more.
Stručnjaci: Brodski crvi su potopili više brodova od gusara
“To je životinja koje se kapetan Cook bojao koliko i Mikronežana koji su ga ubili”, smatra umirovljeni biolog specijaliziran za podvodne ekosisteme, Kevin Echelberger.
Do početka 20. stoljeća, znanstvenici u SAD-u su prijavili su preko tisuću patenata za borbu protiv brodskih crva, ali zbog nedovoljno dokaza i stručnog znanja, mnogi pokušaji da se pobijedi ova pošast izazvali su katastrofalnu štetu po životnu sredinu.
Razvojem tehnologije i proizvodnje novih materijala, drvena građa je u velikom dijelu izišla iz uporabe, prepustivši mjesto stakloplastici i različitim metalima. I pored toga, brodotočac prema nekim procjenama godišnje u svijetu napravi oko sedam milijardi kuna štete.
