Svi znamo da je oceanska voda slana, ali jeste li se ikad zapitali zašto? Nije li čudno da je oceanska voda uvijek slana, a druge vode poput jezera i rijeka uopće nisu slane.
U prosjeku se oceani sastoje od oko 3,5 % soli, što u našem moru iznosi milijun milijardi tona soli. Ako nakupimo svu tu oceansku sol na kopno, to bi stvorilo sloj visok 152 metra. Dakle, pitanje je – kako je sol dospjela u ocean?
Sol u oceanu dolazi iz dva izvora: otjecanje s kopna i otvori u morskom dnu.
Stijene na kopnu glavni su izvor soli otopljene u morskoj vodi. Kišna voda koja padne na kopno je blago kisela, pa erodira stijene koje zauzvrat oslobađaju ione koji oteku u potoke i rijeke koji na kraju dospiju u ocean. Mnogo otopljenih iona koriste organizmi u oceanu i tim putem nestaju iz vode. Ostatak ostaje pa se koncentracija s vremenom povećava.
Voda u rijekama i jezerima također sadrži sol, ali količina soli u tim vodama je vrlo mala, otprilike 220 puta manja od morske vode, ali je ima i ta se sol taloži u more kad se rijeka ulije u more. Važno je napomenuti da se sol koncentrira u moru jer sunčeva toplina destilira vodu s površine.
Drugi izvor soli u oceanu su hidrotermalne tekućine koje dolaze iz otvora u morskom dnu. Oceanska voda prodire u pukotine u morskom dnu i zagrijava se magmom iz Zemljine jezgre. Toplina uzrokuje niz kemijskih reakcija. Voda gubi kisik, magnezij i sulfate, a iz okolnih stijena skuplja metale poput željeza, cinka i bakra. Zagrijana voda izlazi kroz otvore u morskom dnu, noseći sa sobom metale. Neke oceanske soli potječu od podvodnih vulkanskih erupcija koje izravno oslobađaju minerale u ocean.
Dva najrasprostranjenija iona u morskoj vodi su klorid i natrij. Zajedno čine oko 85 posto svih otopljenih iona u oceanu. Magnezij i sulfat čine još 10 posto ukupnog broja. Ostali ioni poput kalcija nalaze se u vrlo malim koncentracijama, jer živi organizmi poput mekušaca, rakova i koralja koriste ogromne količine kalcija za izgradnju svoje tjelesne strukture. Bez ovog priljeva soli i minerala iz rijeka i potoka život u oceanima bio bi vrlo različit.
Postoje razlike u salinitetu širom svijeta. Prema polovima, morska se voda razrijeđuje otapanjem leda i obilnim oborinama dok na područjima koja graniče s ekvatorom, gdje je vruće, brzina isparavanja premašuje količinu kiše pa je voda ovdje puno slanija.
Također, postoje dokazi koji ukazuju na to da se ove razlike povećavaju kako temperature mora rastu.