Nakon što je terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku započeo komercijalni rad, već prvog dana ove godine, dolaskom prvog broda s teretom ukapljenog prirodnog plina, isporuke brodovima naprasno su obustavljene zbog naglog povećanja cijene ukapljenog prirodnog plina na azijskom tržištu i preusmjeravanja tereta uglavnom prema Kini, Južnoj Koreji i Japanu; piše Novi List.
Komercijalni rad terminala od 1. siječnja započeo je točno prema planu, kada je LNG tanker »Tristar Ruby« s teretom od 143 tisuće kubnih metara prirodnog plina za mađarsko tržište pristao u Omišalj.
Premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić najavili su koncem prošlog mjeseca, prigodom svečanog puštanja u rad terminala, kako će najveća dobit od LNG terminala biti pad cijene prirodnog plina na hrvatskom tržištu, no upitno je kako će se i kada te najave ostvariti ako ukapljeni plin na terminal – ne dolazi.
Planirana dinamika dolaska brodova s prirodnim plinom bila je otprilike jedan brod sličnog kapaciteta svaka dva tjedna, no nakon »Tristar Rubyja« koji je plin dovezao iz SAD-a, niti jedan brod do sad nije doplovio u Omišalj.
Do sad su trebala stići tri, dva za mađarski MVM te jedan s teretom plina za HEP, ali su preusmjereni na azijsko tržište, gdje cijene ukapljenog prirodnog plina u zadnjih mjesec dana, uslijed niskih temperatura i polaganog oporavka od COVID-krize, dramatično rastu pa uvelike nadmašuju cijene u Europi, zbog čega se prodavateljima isplati čak i plaćati penale europskim kupcima, ako je tako predviđeno kupoprodajnim ugovorom, a plin prodati na Dalekom istoku.
U sadašnjoj situaciji, prvi idući brod s ukapljenim prirodnim plinom u Omišlju se, prema Krhenovim riječima, očekuje »tijekom veljače«, mada direktor LNG Hrvatske nije sa sigurnošću mogao potvrditi kojeg datuma, kao ni hoće li i taj brod uistinu stići na hrvatski LNG terminal.
LNG Hrvatska zbog nedolaska tri broda i eventualnih novih preusmjeravanja budućih pošiljki prema krčkom terminalu, prema njegovim riječima, ne bi trebao biti na gubitku, budući da sa zakupcima kapaciteta terminala ima takozvani »puno za prazno« ugovor.
Na šteti bi eventualno mogao biti HEP kao kupac kojemu nije isporučen plin, no i iz ove državne tvrtke kažu kako su osigurane zamjenske količine plina i da nema financijske štete jer je zamjenski plin osiguran pod istim financijskim uvjetima.
Inače, HEP je planirao ukupno pet isporuka ukapljenog prirodnog plina preko LNG terminala u Omišlju u ovoj plinskoj godini koja traje do kraja rujna.
Terminal neće biti na gubitku, ali bi s punim kapacitetom rada ostvario još veće prihode, kaže energetski stručnjak Jasminko Umićević, koji smatra kako sadašnja situacija ne ugrožava poslovanje terminala, posebno s obzirom na to da on nije izgrađen kreditnim zaduženjem, nego iz sredstava HEP-a, Plinacroa i državnog proračuna, te s više od sto milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
