O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Korčulanski Radež osvojio Zlatnu kunu: ‘Radimo sve, od kruzera do dizalica’

Tvrtka Radež d.d. iz Blata na Korčuli nedavno je osvojila nagradu Zlatna kuna za najuspješniju veliku tvrtku Dubrovačko-neretvanske županije. Dok se ostala brodogradilišta na otoku gase (korčulanski Inkobrod, odnosno Leda kao i veloluški Greben), Radež osvaja nagrade, ostvaruje dobitak te zapošljava preko 300 radnika s otoka. Ovo je druga Zlatna kuna u povijesti otočnog brodogradilišta Radež koje uopće nije na moru, već u unutrašnjosti otoka, a prvu su dobili još 2009. godine, piše Dubrovački vjesnik.

Kako uspijevaju prebroditi sva iskušenja i poslovati dobro i u pandemiji, pričao je direktor Radeža Jerko Andrijić, koji je glavni i odgovorni gotovo osam godina. Andrijić je diplomirao na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogranje u Splitu, a u Radežu radi od 1987. godine. Zlatna kuna im je neočekivani poticaj za daljnji rad.

Prošla godina bila je opterećena pandemijom, ali je na kraju bila dobra iako je Radež imao i puno boljih. Mi smo došli u konkurenciju jer su neke druge firme koje se bave turizmom zbog pandemije pale na koljena, a koje nam inače nisu dale prostora niti za nominaciju. Razlog za nagradu nalazim u našoj borbi, žilavosti da opstanemo, zaključio je direktor Andrijić.

Najveća su tvrtka na otoku s 304 radnika većinom iz Blata i Vele Luke te 50 kooperanata. Za neometano poslovanje, Radež godišnje mora zaraditi od 12 do 15 milijuna eura, od toga im ostane dobiti manje od milijun kuna. Dobit nije imperativ, ističe Andrijić, ne zaboravljaju dioničare, ali oni nisu najvažniji. Najvažniji su radnici, da se njima isplate plaće i da imaju pristojne uvjete za rad.

Današnje su godine izazovne, priznaje. Brodogradilišta s kojima su surađivali više gotovo da i nema, a ta su brodogradilišta podigla Radež i bila su glavni izvor poslova. No, nisu Blaćani sjedili skrštenih ruka i plakali, okrenuli su se novim izazovima, poslovima i potpuno drugačijoj lepezi proizvodnje. Ako se okreneš samo jednoj vrsti proizvodnje, tvrdi Andrijić, to je put za propast.

Tako se trenutno u Radežu izrađuje velika dizalica za jednu američku firmu, kolica za razvoz velikih brodova na suhom doku za norvešku firmu, dizalica koju će također isporučiti u Norvešku, Ro-Ro oprema za opremanje brodova u Engleskoj, velika platforma koja se ugrađuje u kruzere.

Većina ovih poslova je dorada, ističe Andrijić, a posebno su ponosni na proizvode Radeža. Istaknuo je suradnju s hrvatskom tvrtkom Cromaris kojoj su početkom godine ispručili radni brod i teglenicu za ribogojilište, tvrtkama Jadran tuna i Pelagos prošle su godine isporučili radne brodove, a ne smijemo zaboraviti ni Kriljane, kaže Andrijić, kojima su u posljednjih 10 godina isporučili preko 40 kruzera.

Surađivali su i s kineskom tvrtkom na Pelješkom mostu, naprvili su i tzv. jack up platformu nosivosti od gotovo 500 tona za potrebe bušenja i radova na moru za tvrtu Texo Molior, a za splitsku tvrtku Spegra rade reparaciju čeličnih elemenata Savskog mosta.

Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.

Tvrtka Radež d.d. iz Blata na Korčuli nedavno je osvojila nagradu Zlatna kuna za najuspješniju veliku tvrtku Dubrovačko-neretvanske županije. Dok se ostala brodogradilišta na otoku gase (korčulanski Inkobrod, odnosno Leda kao i veloluški Greben), Radež osvaja nagrade, ostvaruje dobitak te zapošljava preko 300 radnika s otoka. Ovo je druga Zlatna kuna u povijesti otočnog brodogradilišta Radež koje uopće nije na moru, već u unutrašnjosti otoka, a prvu su dobili još 2009. godine, piše Dubrovački vjesnik.

Kako uspijevaju prebroditi sva iskušenja i poslovati dobro i u pandemiji, pričao je direktor Radeža Jerko Andrijić, koji je glavni i odgovorni gotovo osam godina. Andrijić je diplomirao na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogranje u Splitu, a u Radežu radi od 1987. godine. Zlatna kuna im je neočekivani poticaj za daljnji rad.

Prošla godina bila je opterećena pandemijom, ali je na kraju bila dobra iako je Radež imao i puno boljih. Mi smo došli u konkurenciju jer su neke druge firme koje se bave turizmom zbog pandemije pale na koljena, a koje nam inače nisu dale prostora niti za nominaciju. Razlog za nagradu nalazim u našoj borbi, žilavosti da opstanemo, zaključio je direktor Andrijić.

Najveća su tvrtka na otoku s 304 radnika većinom iz Blata i Vele Luke te 50 kooperanata. Za neometano poslovanje, Radež godišnje mora zaraditi od 12 do 15 milijuna eura, od toga im ostane dobiti manje od milijun kuna. Dobit nije imperativ, ističe Andrijić, ne zaboravljaju dioničare, ali oni nisu najvažniji. Najvažniji su radnici, da se njima isplate plaće i da imaju pristojne uvjete za rad.

Današnje su godine izazovne, priznaje. Brodogradilišta s kojima su surađivali više gotovo da i nema, a ta su brodogradilišta podigla Radež i bila su glavni izvor poslova. No, nisu Blaćani sjedili skrštenih ruka i plakali, okrenuli su se novim izazovima, poslovima i potpuno drugačijoj lepezi proizvodnje. Ako se okreneš samo jednoj vrsti proizvodnje, tvrdi Andrijić, to je put za propast.

Tako se trenutno u Radežu izrađuje velika dizalica za jednu američku firmu, kolica za razvoz velikih brodova na suhom doku za norvešku firmu, dizalica koju će također isporučiti u Norvešku, Ro-Ro oprema za opremanje brodova u Engleskoj, velika platforma koja se ugrađuje u kruzere.

Većina ovih poslova je dorada, ističe Andrijić, a posebno su ponosni na proizvode Radeža. Istaknuo je suradnju s hrvatskom tvrtkom Cromaris kojoj su početkom godine ispručili radni brod i teglenicu za ribogojilište, tvrtkama Jadran tuna i Pelagos prošle su godine isporučili radne brodove, a ne smijemo zaboraviti ni Kriljane, kaže Andrijić, kojima su u posljednjih 10 godina isporučili preko 40 kruzera.

Surađivali su i s kineskom tvrtkom na Pelješkom mostu, naprvili su i tzv. jack up platformu nosivosti od gotovo 500 tona za potrebe bušenja i radova na moru za tvrtu Texo Molior, a za splitsku tvrtku Spegra rade reparaciju čeličnih elemenata Savskog mosta.

Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video