Jadranska linijska plovidba, kasnije Jadrolinija od osnutka 20. siječnja 1947. do danas plovila je s ukupno 185 brodova. Želimo im i dalje mirnu i uspješnu plovidbu!; piše Ivo Batričević za dubrovački dnevnik.
Uz parobrod Istra, koji je tema ovog feljtona, veže se jedan događaj od prije 69 godina o kojemu se ne može nigdje drugo pročitati i neka barem ostane ovako zabilježen. Meni ga je osobno ispričao prije deset godina prijatelj iz Krila Jesenice, kapetan Jerolim Jere Nazor koji nažalost nije više s nama od 2017. godine. Dobro se sjećam njegove priče, osim imena zapovjednika parobroda ISTRE.
Godine 1953. parobrod ISTRA je bio u redovnoj pruzi broj 101, plovio je iz Trsta preko naših luka te kroz Korintski kanal do Pireja i natrag. Međutim u utorak 11. kolovoza u 3:20 Grčku je pogodio jaki potres poznat kao Veliki potres Kefalonije. Potres jačine 6,8 pogodio je južne Jonske otoke i podigao čitav otok Kefaloniju za 60 centimetara te je nanio veliku štetu na otocima Kefalonija i Zakintos.
Plovidba unatrag krmom
Na širem području oko epicentra potresa poginulo je preko 1000 osoba, a bilo je preko 2000 ranjenih. Tog najtežeg trenutka trešnje naš parobrod ISTRA nalazio se u plovidbi Korintskim kanalom koji je dug 6300 metara, a širok na razini mora 25 metara. Nedostajalo mu je još malo da izađe iz njega, ali pred njegovim pramcem urušilo se kamenje zidova kanala i ISTRA nije mogla više dalje.
Snalažljivi kapetan broda je odlučio isploviti iz kanala ploveći unatrag krmom (šijao je) što i nije baš bilo lako. Teško je bilo kontrolirati smjer plovidbe ploveći unatrag, a da se u uskom kanalu ne udari u uske zidove kanala i ne ošteti propelu, jer onda bi ušao u još veće nevolje, te je pitanje kako bi se sve to završilo. Zapovjednik broda je svojom izuzetnom vještinom izvukao ISTRU iz kanala, jer već sutradan, u srijedu 12. kolovoza u 12:05 se ponovo zatreslo istom jačinom, a naš parobrod je tad već bio izvan opasnosti.
Porinut 1909. pod imenom SPLIT D.
Zanimljiva fotografija broda ISTRA, koji uplovljava u grušku luku pred Solitudom oko 1960. godine, vratila nas je pola stoljeća unatrag.
U brodogradilištu Cantieri navali Triestino Monfalcone, dana 12. veljače 1909. porinuta je u more novogradnja br. 2 pod imenom SPLIT D. Predana je u svibnju iste godine vlasniku “Dalmatia“- Austrougarsko parobrodarsko društvo na dionice Zadar. Bio je to parobrod od 882 BRT-a, dug 60 metara koji je pored 180 tona tereta mogao prevoziti i 573 putnika. Stapni parni stroj trostruke ekspanzije ukupne snage 706 kilovata s pogonom na naftu, proizveden u D. Rowan G Co. Glasgow, omogućavao mu je plovidbu brzinom od 11 čvorova. Zaplovio je na lokalnim obalnim prugama u svibnju 1909.
Početkom Prvog svjetskog rata, SPLIT D. je 28. srpnja 1914. nakratko rekviriran, ali je već 1916. vraćen vlasniku koji ga upošljava na održavanju brze pruge Split – Metković. Koncem rata dolazi u ruke savezničke vojske pod francuskom zastavom da bi 1921. bio još jednom vraćen vlasnicima, brodaru “Dalmatia“ koji je svoje sjedište u međuvremenu prebacio u Split. Od tada nosi i novo ime SPLIT pod kojim plovi i od 1923. kada se matično poduzeće zajedno s Ugarsko-hrvatskim parobrodarskim društvom uklopilo u sustav državnog brodarskog društva Jadranske plovidbe d.d. na Sušaku.
Nasukao se na otok Prišnjak
Početkom Drugog svjetskog rata, SPLIT pada u ruke talijanskoj mornarici koja mu 1941. još jednom mijenja ime, ovaj put u njima sukladni SPALATO. Kapitulacijom fašističke Italije, njegova posada je u Rijeci onesposobila glavni pogonski stroj da brod ne padne u ruke Nijemcima. Ipak, to ništa nije pomoglo jer su marljivi Nijemci brzo otklonili kvar. U plovidbi iz Šibenika za Rijeku, u noći 4. siječnja 1944. SPALATO se nasukao na otok Prišnjak. Već je sljedećeg dana postao lakom metom savezničkog ratnog zrakoplovstva koje ga je uz dosta mrtvih i ranjenih mornara teško oštetila i potpuno onesposobila za daljnju plovidbu. Odred za spašavanje JRM je 1946. uspio otegliti ostatke broda u splitski škver gdje je nacionaliziran i dodijeljen Jadroliniji, koja mu vraća staro ime SPLIT. Potpuno obnovljen 1947. zaplovio je pod novim imenom ISTRA. Godinama je uspješno održavao brzu dužobalnu prugu tičući grušku luku.
U novinskim člancima Slobodne Dalmacija iz lipnja i listopada 1952. je vidljivo da se parobrodi ISTRA i LASTOVO pripremaju i opremaju za novu prugu kroz Korintski kanal do Grčke luke Pirej. Od 1953. godine ISTRA je u paru s parobrodom LASTOVO započela održavati međunarodnu stalnu tjednu prugu broj 101. Polazak je bio iz Trsta srijedom u 13:00, a dolazak u Pirej utorkom ujutro u 08:00, tičući luke: Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Kotor, Krf, Patras i Itea s uvjetnim pristajanjem (ako bi bilo robe ili putnika) u lukama Ravnice, Dugi Rat, Zelenika, Risan, Preveza, Messalonghi, Eleusis i Isthmia. Iz Pireja bi povratno isplovio srijedom u 21:00 s dolaskom u Trst u utorak ujutro u 07:00 sati.
Tako su plovili do 1960. godine kad su ih zamijenili motorni brodovi-blizanci, novogradnje OPATIJA i OREBIĆ. Njihova pruga broj 101 je ticala luke: Trst, Koper, Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Bar, Brindisi, Krf, Patras, Pirej te povratno Pirej, Itea, Patras, Krf, Bari, Bar, Kotor, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka, Koper, Trst.
U ljetnom programu 1960. objavljen je red plovidbe u kojem je od travnja do listopada ISTRA održavala domaću dužobalnu prugu tičući luke: Rijeka, Zadar, Biograd, Šibenik, Split, Korčula, Dubrovnik, Kotor, Risan, Tivat, Zelenika, Bar, a u povratku Bar, Dubrovnik, Korčula, Hvar, Split, Šibenik, Zadar, Rab, Baška, Rijeka.
Izgradnjom novih putničko – teretnih linijskih brodova, a kasnije preuređenih u kruzere, ISTRA i DALMACIJA, stari Jadrolinijini istoimeni brodovi mijenjaju imena, pa je tako i naša dobra stara ISTRA, još jednom 1964. godine, ovaj put i konačno, promijenila ime u POREČ. Ne zadugo, jer je već 18. travnja sljedeće godine POREČ, poput većine Jadrolinijinih starijih brodova toga vremena uplovio u svoju zadnju luku, Brodospasovo rezalište u Svetom Kaji gdje je do kraja godine završio u hrpi sekundarnih sirovina.
Ovaj tekst je napisan povodom 75. rođendana Jadranske linijske plovidbe / Jadrolinije
20. siječanj 1947. – 20. siječanj 2022.
