Udio domaće proizvodnje u potrošnji plina doseći će 40 posto, što će uz LNG terminal kod Omišlja stabilizirati i osigurati opskrbu hrvatskih potrošača ovim važnim energentom, piše Novi list.
Proizvodnja prirodnog plina s domaćih polja u ovoj bi godini trebala doseći brojku od oko milijardu kubnih metara, čime bi zadovoljila 40 posto potreba za potrošnjom prirodnog plina u Hrvatskoj, prema podacima Agencije za ugljikovodike.
U ovoj godini očekuje se početak proizvodnje sa šest novih bušotina, na kopnu i na moru, čija bi godišnja proizvodnja trebala iznositi oko 285 milijuna kubnih metara prirodnog plina godišnje.
Lani je, s domaćih polja, proizvedeno oko 780 milijuna kubnih metara prirodnog plina, što je pokrilo oko trideset posto potrošnje plina u Hrvatskoj, od 2,7 milijardi kubnih metara, a s novih gotovo 300 milijuna kubnih metara s novootkrivenih nalazišta ili iz razdrade postojećih plinskih polja, udio domaće proizvodnje u ukupnoj potrošnji doseći će 40 posto, što je značajno u kontekstu plinske krize koja trese Europu još od prošle godine, a eskalirala je ruskom invazijom na Ukrajinu.
Cijene nepredvidive
Kretanje cijena prirodnog plina, s obzirom na okolnosti, teško je predvidjeti, iako se očekuje da bi mogle početi padati s krajem sezone grijanja, no ni to nije sigurno, jer će opskrbljivači nastojati napuniti skladišta plina za iduću sezonu pa će cijena plina sigurno još neko vrijeme ostati na izuzetno visokim razinama.
Povećani udio domaće proizvodnje pritom nije jamac niže cijene, ali barem pridonosi sigurnijoj opskrbi plinom.
Iz Agencije navode da će do nove proizvodnje ugljikovodika u Hrvatskoj doći prvenstveno na području Panonskog bazena, na plinskim poljima koja su istraživale tvrtke Ina, Vermilion i Aspect Croatia, po ugovorima potpisanim s Vladom još prije šest godina.
– Do nove proizvodnje ugljikovodika u Hrvatskoj će doći na području Panonskog bazena, u nekim od istražnih prostora na kojima istražuju kompanije Ina, Vermilion Zagreb Exploration te Aspect Croatia Kft., ali moramo biti svjesni kako se radi o zrelom Panonskom bazenu, to znači da su potencijalne komercijalne količine već poprilično iscrpljene.
Rezultati su to istraživanja za koje je hrvatska Vlada 2016. godine potpisala ugovore o istraživanju i podjeli proizvodnje ugljikovodika. Očekivanja su da će kanadska kompanija Vermilion u narednom periodu privesti proizvodnji nove količine prirodnog plina s eksploatacijskih polja Berak i Cerić u istočnoj Slavoniji, a radi se o početnim količinama od 250 tisuća metara kubnih po danu, po bušotini.
Također, očekujemo i privođenje novih rezervi plina koje je istražnim aktivnostima otkrila tvrtka Ina, a procijenjene početne količine su na nivou od 55.700 metara kubnih po danu.
Očekujemo i da će ugovori potpisani 2020. godine s kompanijama Aspect Croatia Kft. i Vermilion Zagreb Exploration za područje središnje Hrvatske biti jednako uspješni, ali naravno, moramo biti strpljivi i pričekati rezultate istraživanja, poručuju iz Agencije za ugljikovodike.
Jadranski potencijal
U Agenciji očekuju i da na sjevernom Jadranu ima još mogućnosti za nekoliko uspješnih razradnih bušotina koje bi mogle dati nove količine plina u domaćem plinskom sustavu. Ina je prošle godine, u suradnji s Edisonom, ističu, izbušila pozitivnu bušotinu Irena 2 jug i otkrila nove rezerve plina.
Ina je prije nekoliko dana započela s proizvodnjom prirodnog plina iz nove bušotine na plinskom polju Ika u sjevernom Jadranu. Time je osiguran ulazak novih 150 tisuća kubnih metara prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav.
Godišnja proizvodnja nove bušotine kretat će se na razini od gotovo 55 milijuna kubnih metara, što predstavlja gotovo sedam posto ukupne Inine proizvodnje plina na moru i kopnu, a u planovima Ine je puštanje u proizvodnju još jedne bušotine, s dnevnom proizvodnjom od oko 40 tisuća kubnih metara dnevno.
Nova bušotina nalazi se na platformi IKA B koja se nalazi na sjevernom Jadranu, 55 km zračne linije od Pule. Ina u ovom trenutku na Jadranu ima ukupno 52 bušotine, od kojih su 34 u proizvodnji te 19 platformi.
U 2021. godini Ina je proizvela gotovo 800 milijuna metara kubnih plina, a udio proizvodnje plina iz Jadrana u ukupnoj domaćoj proizvodnji plina je oko 30 posto, pri čemu Ina vlastitom proizvodnjom zadovoljava oko trećine ukupnih potreba hrvatskog tržišta za plinom.
Prirodno smanjenje
Iz Agencije za ugljikovodike ipak ističu kako treba biti oprezan u procjenama proizvedenih količina prirodnog plina, s jadranskih plinskih polja, s obzirom na to da je ona već godinama u značajnom padu, što naglašava, ističu iz Agencije, opravdanost ulaganja u projekt LNG terminala.
Osim u razradu plinskih polja na Jadranu, Ina intenzivno ulaže i u razradne projekte, čiji je cilj povećanje proizvodnje nafte i plina na postojećim poljima na kopnu. Nedavno je izbušena bušotina na eksploatacijskom polju Jamarice pokraj Novske, s očekivanom proizvodnjom od oko 40 tisuća kubnih metara prirodnog plina na dan.
Pokrenute su i aktivnosti privođenja proizvodnji plinskog polja Zalata-Dravica koje se prostire i na području Mađarske. Sav plin iz navedenih bušotina dopremat će se na objekte prerade Molve, odakle će dalje ići prema domaćim kupcima kroz hrvatski plinski sustav, prema tvrdnjama iz Ine.
Što se tiče potencijala za proizvodnju prirodnog plina s domaćih polja, u Agenciji su oprezni, pa poručuju kako se aktivnosti istraživanja ugljikovodika u hrvatskom dijelu Panonskog bazena provode prvenstveno kako bi se ublažilo prirodno smanjenje trenutne proizvodnje te dodatno povećale rezerve prirodnog plina, koje trenutno iznose procijenjenih 6,8 milijardi kubičnih metara.
Istraživanja dugo traju
– Moramo znati kako proizvodnja nafte i/ili plina ima vrlo duge investicijske cikluse, odnosno faze. Faza istraživanja je proces koji traje do pet godina. Tek nakon utvrđivanja rezervi, odnosno komercijalno isplativih količina, dolazi faza proizvodnje. To je proces koji se ne događa preko noći. Kako smo i naglasili, do nove proizvodnje na poljima Berak i Cerić dolazi nakon pet godina intenzivnih istražnih radnji koji su dali pozitivne rezultate, ističu iz Agencije za ugljikovodike, a javlja Novi list.
Marinko Glavan
