O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Dobavljači koji će zamijeniti Rusiju sigurno neće ponuditi jeftiniju naftu i derivate

Šesti paket sankcija Rusiji, podrže li ga vlade 27 članica EU, trebao bi biti dosad najsnažniji udarac Europe Vladimiru Putinu zbog agresije na Ukrajinu, s obzirom na to da ovaj put restrikcije predviđaju i zabranu uvoza ruske nafte. No, to neće uslijediti odmah, nego s odgodom, piše Poslovni.hr.

Kako je na predstavljanju prijedloga u Europskom parlamentu jučer kazala šefica Europske Komisije Ursula von der Leyen, zabrana će biti potpuna za rusku naftu koja se dostavlja brodovima i naftovodima, pri čemu će se za naftu članicama Unije ostaviti šest mjeseci za prelazak na alternativne izvore za sirovu, a do kraja godine i za prerađenu naftu.

Ova mjera jak je politički potez, jer Rusi više nemaju garanciju da će zadržati to svoje važno tržište, dapače, sigurno je da neće. Međutim, ni odmicanje od Rusije i njezine nafte ipak neće ići tako brzo kako se na prvi pogled čini.

U prijedlogu odluke Vijeća EU, koja je jučer odaslana Vladama članica, predviđa se da svi ugovori koji su zaključeni prije nego odluka stupi na snagu, a to će biti nakon objave u Službenom listu EU, kao i pomoćni ugovori temeljem kojih će se oni realizirati, ostaju izuzeti u spomenutim rokovima, dok će se “rupu” kroz koju će se u EU puštati rusko “crno zlato” i nakon toga osigurati izuzimanjem Slovačke i Mađarske od primjene sankcija, i to do 2024. Pritom će izuzeće za sklopljene ugovore vrijediti samo za one tvrtke koje su takve ugovore prijavile svojim vladama, a one o njima izvijestile Komisiju.

S obzirom na to da nije poznato kada će točno biti donesena odluka Vijeća EU i kada će biti službeno objavljen dokument, ovaj istup predsjednice Komisije za mnoge u naftnom biznisu znači i poziv na otvoren lov na preostalu rusku naftu.

Kao što se nešto slično događa na plinskom tržištu, gdje je objavljeno da EU povlači više plina nego prošle godine, u zadnji čas bit će povećane nabavke nafte i derivata kako bi se amortizirao udarac sankcija.

No, mjere su skrojene, kako je to EU-parlamentarcima prezentirala i von der Leyen, tako da se postupno izbaci rusku naftu i u međuvremenu uhvati konce i minimalizira utjecaj na globalna tržišta. To će u svakom slučaju utjecati na cijene nafte, koje su već jučer zabilježile rast, no na kraći rok kazne ne bi trebale imati veći negativan efekt u samoj opskrbi naftom.

Poremetiti bi ju mogao tek strog odgovor Rusije i najava da će ona momentalno prekinuti isporuke nafte zemljama Unije, no to je malo izgledno budući da još uvijek ovisi o prodaji energenata EU, od kojih ubire oko 800 milijuna eura na dnevnoj razini.

Na duže staze, rješavanje ovisnosti o ruskoj nafti, bit će veći zadatak, što priznaje i sama Ursula von der Leyen.

Međutim, naftni embargo stajat će sve, i Rusiju koja već svoju naftu nudi po debelo diskontiranoj cijeni drugim kupcima, ali i Europa će jedno vrijeme zasigurno nabavljati naftu po višim cijenama na zamjenskih tržištima.

Foto: Pixabay / Poslovni.hr

Za samu Hrvatsku ova mjera EU ne bi, po ocjenama energetskih stručnjaka, trebala imati snažniji utjecaj, budući da se naftom najvećim dijelom snabdijeva s mediteranskog tržišta. Igor Dekanić tako kaže kako, nakon LNG-a kojim se omogućilo znatne izvore opskrbe izvan Rusije, i naftu uvozi prvenstveno iz talijanskih rafinerija, ali logično nije optimističan oko budućih cijena energenata.

Dobavljači koji će zamijeniti Rusiju sigurno neće ponuditi jeftiniju naftu i derivate, pa Dekanić očekuje rast cijena. Po njemu je dodatan nepovoljan moment to što se cijene u energetici formiraju na temelju očekivanja, što je vidljivo bilo i kroz eksploziju cijene plina koja je pratila početak ruske invazije na Ukrajinu.

Sada je cijena u odnosu na tadašnjih 240 eura po megavatsatu osjetno niža, ispod 100 eura, ali i to je višestruko više nego godinu dana ranije.

U slučaju mnogih zemalja koje su izrazito otvorene uvozu nafte iz Rusije spas će jedno vrijeme nakon stupanja sankcija na snagu biti Slovačka i Mađarska, što znači da se otvara i dobar poslovna prilika suvlasniku hrvatske Ine MOL-u. On će, naime, uz dozvolu EU postati svojevrsni ekskluzivac, jer će moći nastaviti uvoziti rusku naftu godinu dana duže nego svi ostali.

Kako Mol osim u Mađarskoj posjeduje veliku rafineriju i u Slovačkoj, prerada te nafte će sigurno biti isplativija nego bilo kome drugome u EU, jer će ruska nafta za Mađare i Slovake biti sigurno znatno jeftinija nego za sve ostale.

Kako će se embargo reflektirati na naftni biznis u Hrvatskoj, može se zasad tek pretpostavljati, ali sigurno je da će Hrvatska putem partnerstva preko Ine, financijski baštiniti barem dio tih mađarskih pogodnosti koje je izborio Viktor Orban stalnim rovarenjem i prijetnjama uvođenja veta na zajedničke odluke o šestom krugu sankcija EU prema Rusiji.

Ta igra s pravom na veto već je prije smetala najvećim igračima EU, no nije bilo političke volje da se krene najavljene promjene osnovnog EU-instituta kada je riječ o zajedničkom odlučivanju. Sigurno je da će nakon ovoga jačati pritisci da radi efikasnosti i snage Unija krene u zamjenu instituta veta institutom većinskog odlučivanja.

No, u slučaju ruske nafte, dobro je poslužilo i kao dodatan osigurač članicama Europske unije za tranzicijsko razdoblje i odmak od Rusije. Osim nafte, najnoviji paket sankcija među ostalim predviđa i novi paket za financijski sektor koji podupire Putina, pa se glavnog ruskog zajmodavca Sberbanka, te još dvije manje banke, Moskovska kreditna banka i JSC Rosselkhozbank, predlaže isključiti iz SWIFT sustava.

Novost je i zabrana prodaje i prijenosa prava na nekretnine ruskim državljanima i tvrtkama, a zabranit će se i obavljanje konzultantskih, računovodstvenih, revizorskih i marketinških poslova za ruske tvrtke i državu.


Marija Brnić / Poslovni.hr

Šesti paket sankcija Rusiji, podrže li ga vlade 27 članica EU, trebao bi biti dosad najsnažniji udarac Europe Vladimiru Putinu zbog agresije na Ukrajinu, s obzirom na to da ovaj put restrikcije predviđaju i zabranu uvoza ruske nafte. No, to neće uslijediti odmah, nego s odgodom, piše Poslovni.hr.

Kako je na predstavljanju prijedloga u Europskom parlamentu jučer kazala šefica Europske Komisije Ursula von der Leyen, zabrana će biti potpuna za rusku naftu koja se dostavlja brodovima i naftovodima, pri čemu će se za naftu članicama Unije ostaviti šest mjeseci za prelazak na alternativne izvore za sirovu, a do kraja godine i za prerađenu naftu.

Ova mjera jak je politički potez, jer Rusi više nemaju garanciju da će zadržati to svoje važno tržište, dapače, sigurno je da neće. Međutim, ni odmicanje od Rusije i njezine nafte ipak neće ići tako brzo kako se na prvi pogled čini.

U prijedlogu odluke Vijeća EU, koja je jučer odaslana Vladama članica, predviđa se da svi ugovori koji su zaključeni prije nego odluka stupi na snagu, a to će biti nakon objave u Službenom listu EU, kao i pomoćni ugovori temeljem kojih će se oni realizirati, ostaju izuzeti u spomenutim rokovima, dok će se “rupu” kroz koju će se u EU puštati rusko “crno zlato” i nakon toga osigurati izuzimanjem Slovačke i Mađarske od primjene sankcija, i to do 2024. Pritom će izuzeće za sklopljene ugovore vrijediti samo za one tvrtke koje su takve ugovore prijavile svojim vladama, a one o njima izvijestile Komisiju.

S obzirom na to da nije poznato kada će točno biti donesena odluka Vijeća EU i kada će biti službeno objavljen dokument, ovaj istup predsjednice Komisije za mnoge u naftnom biznisu znači i poziv na otvoren lov na preostalu rusku naftu.

Kao što se nešto slično događa na plinskom tržištu, gdje je objavljeno da EU povlači više plina nego prošle godine, u zadnji čas bit će povećane nabavke nafte i derivata kako bi se amortizirao udarac sankcija.

No, mjere su skrojene, kako je to EU-parlamentarcima prezentirala i von der Leyen, tako da se postupno izbaci rusku naftu i u međuvremenu uhvati konce i minimalizira utjecaj na globalna tržišta. To će u svakom slučaju utjecati na cijene nafte, koje su već jučer zabilježile rast, no na kraći rok kazne ne bi trebale imati veći negativan efekt u samoj opskrbi naftom.

Poremetiti bi ju mogao tek strog odgovor Rusije i najava da će ona momentalno prekinuti isporuke nafte zemljama Unije, no to je malo izgledno budući da još uvijek ovisi o prodaji energenata EU, od kojih ubire oko 800 milijuna eura na dnevnoj razini.

Na duže staze, rješavanje ovisnosti o ruskoj nafti, bit će veći zadatak, što priznaje i sama Ursula von der Leyen.

Međutim, naftni embargo stajat će sve, i Rusiju koja već svoju naftu nudi po debelo diskontiranoj cijeni drugim kupcima, ali i Europa će jedno vrijeme zasigurno nabavljati naftu po višim cijenama na zamjenskih tržištima.

Foto: Pixabay / Poslovni.hr

Za samu Hrvatsku ova mjera EU ne bi, po ocjenama energetskih stručnjaka, trebala imati snažniji utjecaj, budući da se naftom najvećim dijelom snabdijeva s mediteranskog tržišta. Igor Dekanić tako kaže kako, nakon LNG-a kojim se omogućilo znatne izvore opskrbe izvan Rusije, i naftu uvozi prvenstveno iz talijanskih rafinerija, ali logično nije optimističan oko budućih cijena energenata.

Dobavljači koji će zamijeniti Rusiju sigurno neće ponuditi jeftiniju naftu i derivate, pa Dekanić očekuje rast cijena. Po njemu je dodatan nepovoljan moment to što se cijene u energetici formiraju na temelju očekivanja, što je vidljivo bilo i kroz eksploziju cijene plina koja je pratila početak ruske invazije na Ukrajinu.

Sada je cijena u odnosu na tadašnjih 240 eura po megavatsatu osjetno niža, ispod 100 eura, ali i to je višestruko više nego godinu dana ranije.

U slučaju mnogih zemalja koje su izrazito otvorene uvozu nafte iz Rusije spas će jedno vrijeme nakon stupanja sankcija na snagu biti Slovačka i Mađarska, što znači da se otvara i dobar poslovna prilika suvlasniku hrvatske Ine MOL-u. On će, naime, uz dozvolu EU postati svojevrsni ekskluzivac, jer će moći nastaviti uvoziti rusku naftu godinu dana duže nego svi ostali.

Kako Mol osim u Mađarskoj posjeduje veliku rafineriju i u Slovačkoj, prerada te nafte će sigurno biti isplativija nego bilo kome drugome u EU, jer će ruska nafta za Mađare i Slovake biti sigurno znatno jeftinija nego za sve ostale.

Kako će se embargo reflektirati na naftni biznis u Hrvatskoj, može se zasad tek pretpostavljati, ali sigurno je da će Hrvatska putem partnerstva preko Ine, financijski baštiniti barem dio tih mađarskih pogodnosti koje je izborio Viktor Orban stalnim rovarenjem i prijetnjama uvođenja veta na zajedničke odluke o šestom krugu sankcija EU prema Rusiji.

Ta igra s pravom na veto već je prije smetala najvećim igračima EU, no nije bilo političke volje da se krene najavljene promjene osnovnog EU-instituta kada je riječ o zajedničkom odlučivanju. Sigurno je da će nakon ovoga jačati pritisci da radi efikasnosti i snage Unija krene u zamjenu instituta veta institutom većinskog odlučivanja.

No, u slučaju ruske nafte, dobro je poslužilo i kao dodatan osigurač članicama Europske unije za tranzicijsko razdoblje i odmak od Rusije. Osim nafte, najnoviji paket sankcija među ostalim predviđa i novi paket za financijski sektor koji podupire Putina, pa se glavnog ruskog zajmodavca Sberbanka, te još dvije manje banke, Moskovska kreditna banka i JSC Rosselkhozbank, predlaže isključiti iz SWIFT sustava.

Novost je i zabrana prodaje i prijenosa prava na nekretnine ruskim državljanima i tvrtkama, a zabranit će se i obavljanje konzultantskih, računovodstvenih, revizorskih i marketinških poslova za ruske tvrtke i državu.


Marija Brnić / Poslovni.hr

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here