Danas je 31. svibnja, Svjetski dan nepušenja.
Pušenje valja razmatrati kao jedan ozbiljan porok koji prvotno služi kao relaksacija ili čista mladenačka zabava, no kasnije izaziva čitav niz problema. Konzumiranje duhanskih proizvoda nije tek navika, to je zapravo zdravstveni problem kojeg je veoma često teško riješiti jer je on na bazi i materije i psihe.
U zdravstvu se izraz teški pušač koristi za osobu koja konzumira više od 25 cigareta na dan, a najčešća bolest od koje obolijevaju pušači jest rak pluća. Uz njega, tu je još i rak usne šupljine, te bolesti srca i krvožilnog sustava. Pušenje povećava rizik od moždanoga udara čak tri puta! Prilikom dugogodišnje konzumacije duhanskih proizvoda, može doći do oštećenja krvnih žila što rezultira ubrzanim radom srca, pa raste krvni tlak. Pušač ima 14 puta veću šansu da će oboliti od zloćudnog tumora pluća nego nepušač. Kemikalije koje se nalaze u cigaretama smanjuju dotok kisika u oči, a samo pušenje može biti odgovorno za čak 15 vrsta raka!
Sve ovo navodimo jer je prema anketi portala Pomorac.hr provedenoj 2021. godine utvrđeno da je među pomorcima čak 70% pušača! To možda i ne bi bilo toliko kritično zabrinjavajuće da rak pluća nije druga najčešća bolest od koje pomorci umiru. Naravno, nije nužno od cigareta, ali pušenje svakako povećava šanse za pojavu tog zloglasnog raka.
Prema međunarodnoj statistici, gdje stoji i prethodno spomenuta tvrdnja da je rak pluća drugi uzrok smrti kod pomoraca, prvi uzrok, posredno ili neposredno, jest hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak. Nju također veoma pospješuje pušenje, no kod pomoraca se pojavljuje i zbog stresa te zbog neadekvatnih radnih uvjeta. Dakle, pušenje u biti smanjuje nekakav psihički pritisak, no povećava vjerojatnost od tjelesnih oboljenja.
Kako bi zaštitili članove posada od negativnih utjecaja pušenja, međunarodna tijela su predložila kompanijama:
1. Posebna mjesta na brodovima za pušenje i kazne za nepridržavanje pravila;
2. Samozatvarajuće pepeljare zbog sprječavanja nastanka požara;
3. Postavljanje znakova „Zabranjeno pušenje” kako bi se stvorio psihološki efekt;
4. Redovno pregledavanje detektora dima u kabinama;
5. Organiziranje rekreacije na brodu kako bi posada imala što manje vremena za pušenje;
6. Smanjiti dostavne količine cigareta na brodove;
7. Informirati posade o negativnim utjecajima pušenja;
8. Nagrade za odvikavanje od pušenja;
9. Sigurnosne kampanje koje analiziraju pušenje kao uzrok požara na brodovima;
10. Zaštiti nepušače od pasivnog pušenja.
Zanimljivo je kako strogu politiku nepušenja provode neke kruzerske kompanije, doduše više zbog zaštite i sigurnosti na brodu, nego zbog brige o zdravlju svojih klijenata. Kao najrestriktivniji po tom pitanju ističu se Azamara, Celebrity, Disney, P&O, Ponant, SeaDream, Viking Ocean i Windstar koji pušenje dopuštaju isključivo na posebno označenim mjestima na otvorenom dijelu paluba. S druge pak strane, najfleksibilniji po pitanju pušenja su Costa Cruises i Fred. Olsen Cruise Line koji dopuštaju pušenje i na balkonima kabina. Ostale kompanije su umjereno fleksibilne, pa pušači mogu pronaći svoj kutak u posebnim dijelovima restorana, barova i kockarnica.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, Hrvatska svake godine od posljedica pušenja izgubi 14.000 ljudi, što je grad veličine Makarske. Na području Europske Unije od istih posljedica umre grad veličine Zagreba. Puši 26% stanovnika Unije, a čak 29% njih ako uzmemo u obzir isključivo mladenačku dob od 15 do 24 godine. To čak zvuči kao malen postotak u usporedbi sa 70% pomoraca koji su potvrdili kako puše na brodu, no za podrobnije rezultate svakako bi valjalo provesti opsežniju anketu s obzirom da se ovo pitanje našlo kao samo jedno u nizu prilikom ankete o zdravlju gdje je, usput rečeno, preko 50% pomoraca izjavilo kako na brodu ne živi zdravo.
Petar Zuanović
