Samo mjesec dana nakon što je donijela odluke i uredbe koje su značile zabranu izvoza plina koji Ina proizvede u Hrvatskoj, ali i obvezu da sav taj proizvedeni plin proda HEP-u, Vlada je morala promijeniti svoje odluke jer nije predvidjela da Ina neće moći raskinuti sve ugovore o prodaji plina.
Uz izmjenu uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, Vlada je donijela i odluku o cijeni i raspodjeli plina koji će HEP preuzimati od Ine, ali tu odluku do sinoć nije objavila na svojim mrežnim stranicama.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja tek je kazao, što se zna već mjesec dana, da će cijena prirodnog plina koji je HEP preuzeo od Ine biti 41 euro po megavatsatu, i da će tako osigurati plin za 120 tisuća hrvatskih građana koji trenutno nemaju osiguran plin. Riječ je o građanima koji su morali promijeniti opskrbljivače. Uz to, kaže Filipović da će se plin preusmjeriti i prema distributerima koji trebaju pokriti svoje gubitke, a sve kako bi cijena za krajnjeg korisnika do 31. ožujka ostala na istoj razini, piše Novi list.
– Plin će se ovom odlukom usmjeriti i bolnicama, školama, vrtićima, velikom broju javnih institucija kako bi im osigurali plin po pristupačnim cijenama te za 7.800 domaćinstava koja su u okviru samostalnih toplinskih sustava diljem Hrvatske, pojasnio je Filipović.
Vlada je Uredbu po kojoj je naložila Ini da sav plin proizveden u Hrvatskoj mora prodati HEP-u morala promijeniti jer je od njezina donošenja identificirano sedam kupaca koji imaju fiksne ugovore s Inom i koji se ne mogu jednostrano raskinuti. Ti fiksni ugovori ostaju na snazi do isteka. Ministar nije govorio o kojim se to kupcima plina radi, niti po kojoj im cijeni Ina prodaje plin. U obrazloženju odluke stoji da bi Ina za poštovanje tih ugovora morala nabavljati plin iz vanjskih izvora po znatno većim cijenama, kako bi nadoknadila onaj domaći koji mora isporučiti HEP-u, pa ih i ne može jednostrano raskinuti.
Uz to, Ina treba dio plina za vlastitu proizvodnju, a ima i dva ugovora, jedan je s talijanskim ENI-jem, a drugi s grčkim partnerima. Što se tiče ugovora s tvrtkom ENI, pojasnio je Filipović, plin koji dobiva ta kompanija ne može se fizički usmjeriti prema Hrvatskoj. Filipović nije otkrio ni kolike će biti količine plina koje su izuzete iz Inine obveze da sav domaći plin proda HEP-u, kazao je tek da je riječ o »izuzecima koji su zanemarivi u odnosu na ukupnu količinu koju će HEP dobiti od Ine«.
Lokacija terminala
Vlada je u parlament poslala i izmjene zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin kojim se, kako je objasnio ministar Filipović, pored projekta za izgradnju infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin, uređuje i podprojekt gradnje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom. Izmjene znače da se pitanje mjesta za opskrbu ukapljenim plinom neće više vezati za određenu lokaciju na području Mlake u Luci Rijeka nego će se, kaže Filipović, odabrati optimalna lokacija mjesta opskrbe tim plinom tako što će se uzeti u obzir svi tehnički, prostorni i financijskih parametri. Pojasnio je da su od izbora mjesta za lokaciju za opskrbu ukapljenim plinom prošle gotovo četiri godine, odlučeno je da se napravi revalorizacija optimalnih mjesta za plin.
– Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju, do 2030. godine u Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila. Dio njih će trebati omogućiti i punjenje plovnih objekata, kazao je Filipović.
Vlada je dala suglasnost Gradu Opatiji za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od osam milijuna kuna za financiranje projekta »Energetska obnova javne rasvjete«. Rok otplate kredita je deset godina, što uključuje i poček od šest mjeseci, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 0,5 posto i bez naknade za obradu kredita.
Jagoda Marić / Novi list
