UMAG/SAVUDRIJA – Vještina izrade dizalica za barke, popularne grue, pai ili stupovi specifični za Umag i Savudriju, Ministarstvo kulture i medija proglasilo je u svibnju ove godine nematerijalnim kulturnim dobrom. A da bi se kulturno dobro zaštitilo, moralo bi biti održano u izvornom obliku, no to, čini se, ovdje nije bio slučaj, pa su tako “stručnjaci” oko grua more jednostavno šalovali betonom i sve poravnali.
Godine 2017. izrađen je Konzervatorski elaborat o gruama koji je poslan Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine kao stručna podloga za utvrđivanje i za upis nematerijalnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH, kao i daljnje provođenje mjera zaštite od strane nadležnih tijela (Konzervatorskog odjela u Puli), prenosi Morski.hr.
Ribari su dizalice gradili od dostupnog materijala
Početkom 20.st. nastaju prve drvene dizalice za barke, po uzoru na čelične dizalice koje je gradila austro–ugarska Pomorska uprava na svjetionicima ili u većim lukama. Na našem području je prvu takvu željeznu dizalicu postavila posada svjetionika Savudrija u njegovoj neposrednoj blizini. Upravo ona postaje uzor ribarima od Savudrije do Novigrada za gradnju jednostavnijih drvenih dizalica. Domišljato su za gradnju upotrijebili drvo, materijal jeftin i lako dostupan, koji im je pružala priroda u okolici Umaga.
Način izrade grua prenosio se generacijama unutar lokalne ribarske zajednice na umaškom priobalju te se zadržao i do danas. Tijekom vremena razvila su se i dva tipa izrade drvenih dizalica, savudrijski i umaški tip. Tako su naraštaji ribara njegujući umijeće izrade i spremanja barki na grue, uz savudrijsku batanu, stvorili dragulje etnografske i nematerijalne baštine ovoga kraja.
– No ta tradicija ne uključuje betoniranje, već eventualno žbuku, u kombinaciji s prirodnim kamenom – upozoravaju iz građanske inicijative Zeleni Umag, koji se godinama bore protiv betonizacije istarske obale.
“Oskvrnuće, a ne restauracija”
– Budući da nažalost uopće nemamo prilike sudjelovati u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini, premda je Udruga nastala s ciljem vrednovanja i zaštite domaće ribarske tradicije i okoliša, želimo javno podijeliti događaj koji nas je posebno potresao, a pred kojim smo posve nemoćni.
Prije dvije i pol godine otkrili smo, dovedeni pred gotov čin, da je jedan od glavnih molova opremljen gruama na Punti Laco – po mišljenju našem i domaćih ljudi (od kojih su neki i sami graditelji grua i molova) – „restauriran” na sasvim pogrešan način. Zapravo, usuđujemo se reći da se to što je napravljeno ne može okvalificirati „restauracijom”, već oskvrnućem, jer je obavljeno bez pravog proučavanja, pažnje, brige, skromnosti i poštovanja prema pravim lokalnim graditeljima (domišljatim stanovnicima) i prema zajedničkom zaštićenom kulturnom dobru, čije je već oštećeno stanje pogoršano a korištenje u potpunosti ugroženo.
Veliko je bilo naše razočaranje što nismo uključeni (na mjestu gdje smo jednom obavili popravke na drvenoj građi) i što nismo dobili čak ni priliku ukazati da proširenjem mol postaje neupotrebljiv – naveli su iz građanske inicijative Zeleni Umag.
Dovoljno je vidjeti fotografije za razumijevanje onoga što se dogodilo.
Do danas – projekt pokrenut prije dvije godine s primjetnim odjekom u javnosti, posvećen obnavljanju grua – zasigurno ima pozitivne učinke, ali i ukazuje na točku s koje nema povratka.
Zapravo, osim što je neobjašnjivo proširen, prvi mol još ima kolce od bagrema stalno u vodi, zbog čega će s vremenom pri dnu neminovno istrunuti. A da ne govorimo o armiranom betonu, materijal koji apsolutno nije korišten za gradnju molova, već su oni, podsjećamo, bili izgrađeni na jednostavan način i sa skromnim materijalima koji su pronađeni u okolišu. U više navrata produženi, molovi su najčešće slijedili prirodni smjer stijene, a kad bi stijeni bio kraj (ako bi joj bio kraj), produžili bi je miješanjem žbuke i kamenih blokova, izvučenih izravno s plaže.
Uvjereni smo da samo valjano i dubinsko proučavanje na svim razinama može doprinijeti pravilnom održavanju i širenju naše domaće ribarske tradicije, stoga si želimo da sličnih radova više ne bude, da kompetentne institucije reagiraju na vrijeme i da taj mol nipošto ne bude uzet kao primjer budućim restauracijama – poručuju iz Udruge Zeleni Umag.
