Gotovo svaki peti koncesijski ugovor je onaj kojim se na korištenje daje pomorsko dobro, a dug na ime svih koncesijskih naknada na kraju godine bio je ukupno 126,3 milijuna kuna, od čega je 36,2 milijuna kuna otpadalo na naknadu za korištenje pomorskog dobra
Iz godine u godinu u Hrvatskoj se smanjuje broj ugovora o koncesiji, kojima država na gospodarsko korištenje daje opće ili neko drugo dobro, ali se iz godine u godinu povećava broj koncesionara na pomorskom dobru.
Tako je gotovo svaki peti koncesijski ugovor onaj kojim se na korištenje daje pomorsko dobro. Nije to područje u kojem država ubere najviše naknade, ali su oni koji dobiju koncesiju na pomorskom dobru najneuredniji platiše i najveći dužnici, pokazuje to izvješće Ministarstva financija o provedenoj politici koncesija za prošlu godinu, piše Novi list.
Poslovni interes
Na kraju prosinca prošle godine u Registru koncesija bio je 1.151 ugovor za koncesije na pomorskom dobru, od ukupno 4.683 ugovora. Uz to, dio koncesija koje dodjeljuju lučke uprave također su koncesije za pomorsko dobro.
Iako je riječ o najatraktivnijem dobru koje država može dati u koncesiju, interes za ostvarivanje poslovnog interesa na njemu je sve veći, a lokalne i županijske vlasti koje uglavnom odobravaju koncesiju na pomorskom dobru najteže utjeruju potraživanja za koncesijsku naknadu ili za to imaju najmanje volje.
U prošloj je godini Hrvatska od koncesijskih ugovora za pomorsko dobro uprihodila naknadu od 101,7 milijuna kuna, to je zajednički prihod države, županija i gradova ili općina i dijeli se na trećine. Po svakom je ugovoru u prosjeku godišnji prihod od koncesije na pomorskom dobru donosio 88,35 tisuće kuna.
Uz to, lučke uprave su od naknade za koncesiju koje one odobravaju na pomorskom dobru ubrale 54,35 milijuna kuna. Državni je proračun tako od svih koncesija na pomorskom dobru lani zaradio 156 milijuna kuna, što je 12 posto od ukupne koncesijske naknade koja je bila 1,3 milijarde kuna.
S druge strane dugovanja za koncesiju na pomorskom dobru imaju puno veći udio u dugovanjima jer koncesionari državi i lokalnim vlastima ne uplaćuju na vrijeme koncesijsku naknadu.
Dug na ime svih koncesijskih naknada na kraju godine bio je ukupno 126,3 milijuna kuna, od čega je 36,2 milijuna kuna otpadalo na naknadu za korištenje pomorskog dobra. To znači da su koncesionari koji državi plaćaju 12 posto naknade skupili čak 29 posto ukupnog duga.
– Koncesije na pomorskom dobru najveći su generator porasta dugovanja s osnova koncesijske naknade u 2021. godini, a odnose se na koncesije koje daju županije, općine i gradovi na pomorskom dobru, navodi Ministarstvo financija u svom izvješću.
Trećina naknade koja pripada županiji ili gradu i općini koji su odobrili koncesiju očito nije dovoljno jak motiv da taj novac i naplate ili je jača želja da se ne zamjere ili čak pogoduju onome tko je stvorio dug.
Cijeli članak pročitajte >ovdje<.
Jagoda Marić / Novi list
