U Tivtu obilježena 78. godišnjica najveće pomorske tragedije na južnom Jadranu
Komemorativnim skupom na groblju u Donjoj Lastvi gdje je u kolektivnoj grobnici sahranjena većina žrtava, te polaganjem vijenca u more na mjestu potonuća parobroda „Cetinje“ u Tivatskom zaljevu, u prošlu subotu je u Tivtu obilježena 78-godišnjica najveće pomorske tragedije na južnom Jadranu – potonuća parobroda „Cetinje“, 10. prosinca 1944.
Uz zvuke „Tišine“ u izvođenju trubača Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, ispred kolektivne kosturnice žrtava potonulog parobroda „Cetinje“ u Donjoj Lastvi okupilo se kompletno rukovodstvo Općine Tivat s gradonačelnikom Željkom Komnenovićem i predsjednikom Skupštine Miljanom Markovićem na čelu, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veseljko Grubišić, hrvatski konzul -savjetnik u Kotoru Zlatko Kožuhar, konzul Republike Srbije u Hereg Novog Mićo Rogovič, komandant Mornarice VCG kapetan fregate Milan Jevtović, čelnici UBNOR-a Tivta Darko Vuković i OBNOR-a Tivta Mato Brguljan, predsjednik Zajednice Talijana Crne Gore Aleksandar Dender, kao i brojni građani i rodbina dijela stradalih. Katolički i pravoslavni vjerski obred spomena žrtvama, služili su lastovski župnik don Nikola Majić ispred Kotorske biskupije i svećenik Mitropolije crnogorsko-primorske, otac Pavle Pajić, piše Boka News.
Na detalje tragedije parobroda „Cetinje“ 10. prosinca 1944. kada je taj mali željezni brod od 100 bruto-tona bio jedino raspoloživo sredstvo transporta između gradova i naselja u ratom razrušenoj i tek oslobođenoj Boki Kotorskoj, podsjetio je predsjednik OBNOR-a Tivta Mato Brguljan.
Dok je tek drugi put za redom, plovio na liniji od Kotora, preko Tivta do Herceg Novog, nakrcan s preko 200 ljudi – mahom civila, ali i pripadnika jugoslovenskih partizanskih jedinica, talijanske partizanske divizije „Garibaldi“, te zarobljenih njemačkih vojnika, „Cetinje“ pod zapovjedništvom kapetana Boža Paparele iz Dubrovnika, je oko 9 sati u sred Tivatskog zalijeva, naišao na magnetnu protubrodsku minu. Jedna od preko 80 takvih mina koje su u najvećoj tajnosti na dnu zalijeva Boke pred svoje povlačenje iz Boke, položili Nijemci, a koja je imala eksplozivno punjenje od čak 350 kilograma, doslovno je razorila maleni parobrod dug tek tridesetak metara. Od siline eksplozije, „Cetinje“ se prepolovilo i potonulo za manje od tri minute, odnoseći sa sobom na dno mora preko 200 žrtava, Točan broj poginulih nikada nije utvrđen jer se u još uvijek izvanrednim prilikama u tek oslobođenoj Boki tada nije vodio precizan popis putnika što su se ukrcavali i iskrcavali na jedini civilni parobrod što je tada plovio na ruti Kotor-Prčanj-Stoliv-Perast-Risan-Kamenari-Tivat-Đenovići-Herceg Novi. Službeni izvještaj nesreće koji su priopćile partizanske vlasti bio je 87 poginulih, iako je zapravo, stradalo više od 200 ljudi. Bilo je samo 11 preživjelih među kojima je bio i teško ranjeni zapovjednik »Cetinja«, kapetan Božo Paparela.
»Umjesto da se ljudi raduju oslobođenju Boke od okupatora u Drugom svjetskom ratu, početkom prosinca 1944. zadesila ih je ogromna tragedija – potapanje parobroda »Cetinje« koju nikada ne trebamo zaboraviti. Koristim ovaj trenutak kako bih predložio da se napravi novi spomenik žrtvama ove nesreće i da se postavi na adekvatno mjesto u Velikom gradskom parku Tivta, da se jedna ulica u gradu nazove Ulicom žrtava parobroda »Cetinja« i da se preko Ministarstva prosvjete Crne Gore pokrene inicijativa da se ovaj događaj uvrsti u udžbenike povijesti iz kojih naša djeca uče u školama i da se učenicima osnovnih i srednjih škola, barem u Boki, održe predavanja o tragediji parobroda »Cetinje«- istakao je Brguljan.
Na 15 talijanskih partizana – pripadnika čuvene divizije »Garibaldi« koji su izgubili živote u potonuću parobroda »Cetinje«, podsjetio je predsjednik zajednice Talijana Crne Gore, Alekdandar Dender, ističući da su oni bili samo dio od preko 200 žrtava ove tragedije.
»U ovoj spomen kosturnici počivaju žrtve ove strašne nesreće, među njima i 15 talijanskih vojnika – pripadnika divizije »Garibaldi« koji su nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943, prišli jugoslavenskim partizanima i zajedno s njima se borili protiv Nijemaca, sve do oslobođenja ovih krajeva u studenom1944. Nažalost, sudbina nije dala da se odmah nakon završetka borbi oni vrate u Italiju. Ostali su zauvijek ovdje, sjedinjeni u smrti s ostalim žrtvama različitih vjera, nacionalnosti i ideologija. Smrt je ovdje izjednačila sve njihove razlike za života.« – istakao je Dender podsjećajući na duboke i preko deset vjekova duge povijesne veze Boke s Italijom, još od vremena starog Rima i Venecijanske Republike, a što je učinilo da je talijanska kultura itekako prisutna na ovim prostorima i predstavlja neodvojivi dio ukupnog bokeškog identiteta i nasljeđa.
»Morska plava grobnica s ostacima parobroda »Cetinje« i ova grobnica u kojoj počivaju i talijanski vojnici, ostali su pomalo zaboravljeni u talijanskim analima Drugog svjetskog rata. Zato se u ime Zajednice Talijana Crne Gore zahvaljujem UBNOR-u i OBNOR-u Tivta i Općtini Tivat što svake godine obilježavaju ovaj tužni datum i čuvaju od zaborava uspomenu na žrtve tragedije parobroda »Cetinje«- zaključio je Dender.
