Europska zabrana uvoza rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije kao što su dizel i benzin stupila je na snagu, prenose europski mediji. Energetski stručnjak Igor Dekanić u središnjem Dnevniku HTV-a rekao je kako Hrvatska nema lošu poziciju te kako ne bi smjelo biti problema u opskrbi.
– Hrvatska nema lošu poziciju. Ima bolju poziciju od većeg dijela susjednih zemalja, jer ima izvrsnu opskrbu naftom i sirovom naftom s mora. Ima Janaf s kapacitetom daleko većim nego su hrvatske potrebe i koji može opskrbljivati veliki dio susjeda u južnoj Europi, ima odličan transportni sustav u tvrtki Plinacro, ima proizvodnju električne energija i transport električne energije u tvrtki HOPS, skladištenje u tvrtki PSP sa dobrim zalihama, ima izgrađen LNG terminal u tvrtki LNG Hrvatska. Sve te tvrtke su pod državnim nadzorom i ne bi smjelo biti problema u opskrbi, rekao je Dekanić za HRT Vijesti.
Istaknuo je kako su sankcije pretežito usmjerene na neke druge djelatnosti, a ne toliko na energetiku.
– Tu su u pitanju financijski dio sankcija i novi krug zabrana za dužnosnike i sankcije na onaj dio posebnih materijala za rusko rudarstvo i investicije u rudarsku proizvodnju. Sigurno da će sankcije imati djelovanje i na energetiku. Mogući su određeni poremećaji cijena, ali ako situacija ostane ovakva kakva je, ne očekujem veći poremećaj cijena, rekao je.
U zadnjim tjednima vidljivo je smirivanje cijena nafte, plina i derivata. Dekanić je rekao kako je tome razlog blaga zima u Europi.
Na pitanje hoće li ove sankcije biti moguće izbjeći, Dekanić je rekao kako vjeruje da su one djelomično već izbjegnute.
– Veliki dio nafte Rusija je usmjerila prema Kini, Indiji, Pakistanu. Kome prodaju kineske i indijske rafinerije i koji pomorski prijevoznici voze moguće je i u Europu, ali to je teško definirati. Azijske zemlje ne prate i ne gledaju na te sankcije kao EU i SAD, istaknuo je.
Foto: Wikipedia
Europska zabrana uvoza rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije stupila na snagu
Po podacima Eurostata, Rusija je u listopadu izvezla u EU dizela i benzina u vrijednosti većoj od 2,3 milijardi eura. Samo Njemačka kupila je više od četvrtine ukupne količine uvezenih ruskih naftnih derivata, prenosi The Brussels Times.
Embargo je dogovoren u lipnju u sklopu šestog paketa sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajini.
Dogovor predviđa neke iznimke za države članice koje jako ovise o ruskim uvozu.
Embargo se nadovezuje na zabranu uvoza ruske sirove nafte morskim putem, koja je na snazi od prosinca.
Države članice EU-a dogovorile su 3. veljače, zajedno s partnerima iz skupine G7, ograničenje cijene ruskih naftnih derivata.
Cijene skupljih naftnih derivata, poput dizela, benzina i goriva za zrakoplove, ograničene su sada na 100 dolara, a onih jeftinijih, poput loživog ulja, na 45 dolara po barelu.
