Nakon pauze zbog korona krize predviđa se kako će ove godine globalni kruzing turizam doseći vrijednost od čak 51-ne milijarde dolara. Iako hrvatski dio Jadrana u tom bogatom kolaču zauzima te mali dio iz godine u godinu sve više brodova za krstarenje bira hrvatske luke, među njima i zadarsku, prenosi HRT.
Svjetskim morima i oceanima plovi 446 kruzera kapaciteta 31 milijun putnika, od toga 5 i pol milijuna putnika za krstarenje bira Mediteran. Kako bi brodovi za krstarenje došli u neku luku ona mora biti poznata objašnjava Rebeka Pevec generalna direktorica kruzerskog dijela zadarske Putničke luke Gaženica:
Da putnici traže da se dolazi u Zadar, na isti način kao što su tražili da se ide u Dubrovnik, kad je Dubrovnik postao poznat radi Game of Thrones ljudi su masovno tražili kruzing kompanije da se ide u Dubrovnik. E sad, na nama je isto tako da moramo stvoriti takav proizvod, takav imidž, da ljudi znaju za Zadar i da sve više i više traže kruzing kompanije da stave Zadar u svoje itinerere.
Iako se kruzeri često doživljavaju negativno oni imaju itekako važan utjecaj na lokalno gospodarstvo:
Prema posljednjim informacijama CLIA-e koja ima najrelevantnije podatke i oni svake godine naprave update tih informacija, tako da 24 putnika koji su na krstarenju podržavaju jedno lokalno radno mjesto.
Putnik s broda za krstarenje po luci potroši oko 120 dolara. U Zadru su, prema istraživanju zadarskog Sveučilišta, potrošili tek oko 47 eura.
Gosti žele potrošiti više novaca ali mi im moramo dati adekvatan proizvod, adekvatnu uslugu itd.
Posebno je važno što se čak 60 posto putnika s brodova za krstarenje vraća u destinaciju u vlastitom aranžmanu:
Znači, što to znači za lokalnu zajednicu, za hotele, privatni smještaj… Ljudi trebaju možda više pokazati više interesa za takve podatke da nauče više o kruzing industriji, što ona zapravo može donijeti jednoj destinaciji – objašnjava Rebeka Pevec.
