Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je prošlog tjedna sve prijedloge izmjena transeuropske prometne mreže (TEN-T), kojima bi se brojne hrvatske ceste i željeznica priključile na TEN-T mrežu.
Vlada Republike Hrvatske je posredstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u suradnji s Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastrukturom i Hrvatskim cestama, pokrenula niz projekata s ciljem preobrazbe Rijeke u glavno pomorsko čvorište, od izgradnje spojne ceste DC403 između terminala Zagrebačka obala i čvora Škurinje, željezničkih projekata na nizinskoj trasi od Rijeke prema Budimpešti pa sve do skupa projekata koji se realiziraju u samoj luci, a financiraju se sredstvima Europske unije.
Status luke na Mediteranskom koridoru Transeuropske prometne mreže (TEN-T) omogućuje financiranje projekata osuvremenjivanja luke Rijeka bespovratnim sredstvima Europske unije. Financiranje sredstvima Europske unije ostvarilo je osam projekata na četiri lokacije luke Rijeka, vrijednih 133 milijuna eura, pri čemu financiranje bespovratnim sredstvima iznosi 100 milijuna eura, prenosi Glas Istre.
Moderna luka potrebna Hrvatskoj, ali i Europi
Na središnjoj lokaciji, u Riječkom bazenu, proveden je projekt rekonstrukcije teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnje terminala za željeznički intermodalni prijevoz na kontejnerskom terminalu Zagrebačko pristanište, za koji je uporabna dozvola izdana u prosincu 2021. godine. Tijekom 2023. godine očekuje se i završetak radova na rekonstrukciji postojećih kolničkih i skladišnih površina, kolosijeka, staza, dizalica i prateće komunalne infrastrukture.
Konačno, od početka ove godine u tijeku je izrada studijsko-projektne dokumentacije za proširenje Praškog pristaništa. U Sušačkom bazenu proveden je projekt rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnja novog intermodalnog kontejnerskog terminala za koji je uporabna dozvola izdana u prosincu 2020. godine. Do kraja 2023. godine provest će se i produbljenje južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata, što će omogućiti prihvat velikih kontejnerskih brodova u čitavoj dužini terminala.
Rekonstrukcija dotrajale željezničke infrastrukture na području terminala za rasute terete u Bakarskom zaljevu završena je u 2021. godini, jednako kao i rekonstrukcija operativne obale na terminalu za generalne terete u luci Bršica u Raškom lučkom bazenu.
Poslovanje Luke Rijeka olakšao je jedinstveni standardizirani informatički sustav lučke zajednice koji je kompatibilan sustavu CIMIS (Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav), a implementiran je 2022. godine.
Iduća generacija projekata pripremanih za prijavu za sufinanciranje sredstvima Europske unije u velikoj je mjeri nastavak dugogodišnjeg puta realizacije projekata uz potporu sredstava Europske unije. Planiran je nastavak jaružanja i produbljenje 330 m južnog veza na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata, druga faza nadogradnje infrastrukture na Zagrebačkom pristaništu koja obuhvaća izgradnju dodatnih 280 metara obale, te nadogradnja informatičkog sustava lučke zajednice kojom bi se ostvarile dodatne funkcionalnosti. Vrijednost novih projekata koji se planiraju aplicirati na pozive Instrumenta za povezivanje Europe procjenjuje se na više od 175 milijuna eura.
Cilj ovih složenih projekata u realizaciji ili u pripremi na lučkom području i riječkom prometnom pravcu, na kojima surađuju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka je da riječka luka postane prva kontejnerska luka, snažno intermodalno središte u Sjevernom Jadranu.
