Lošinjsko brodogradilište posluje bez državnih ili privatnih kreditnih zaduženja, uz kontinuirani rast godišnjih prihoda i dobiti
Ove godine Lošinj slavi jubilarnih 200 godina dugu tradiciju brodogradnje, a okosnica ove epohe je lošinjsko brodogradilište koje danas posluje u okviru Lošinjske plovidbe te usprkos vrlo lošim trendovima u hrvatskoj brodograđevnoj industriji svake godine sve uspješnije posluje, piše Novi list.
Posljednjih 25 godina hrvatska brodogradnja zapadala je u sve dublju krizu, a krah je kulminirao nakon privatizacije sektora 2013. godine kada su iz državnog proračuna utrošene milijarde kuna na restrukturiranje škverova, a privatizirana brodogradilišta i dalje su bila ovisna o državi u vidu kreditnih jamstava i ostalim oblicima pomoći.
Lošinjsko brodogradilište uspjelo je odoljeti različitim izazovima u svojoj dva stoljeća dugoj povijesti, ali i poslijeratnom krahu hrvatske brodogradnje, kao i posebnim izazovima u gospodarstvu u posljednjih nekoliko godina te posluje bez državnih ili privatnih kreditnih zaduženja, uz kontinuirani rast godišnjih prihoda i dobiti.
Važnost i uloga lošinjskog ‘škvera’ i njegove duge povijesti za lokalno stanovništvo simbolično leži i u činjenici da se ono upravo nalazi u ulici koja nosi ime lošinjskih brodograditelja, odajući počast generacijama koje su ga stvarale, ali i njegovoj neospornoj ulozi koju danas ima u životu stanovnika otoka Lošinja te neposredno i stanovnika ostalih otoka.
Zbog geografske blizine i odgovarajućih ekonomsko-tehničkih uvjeta poslovanja lošinjsko brodogradilište obavlja remonte flote, kako za najvećeg hrvatskog brodara koji povezuje razvedenu jadransku obalu s otocima, tako i ostale hrvatske i strane prijevoznike te omogućuje i pomaže da uz sve izazove koje život na otocima donosi, stanovnici hrvatskih otoka ipak imaju dobru povezanost s kopnom i sadržajima od životnog značaja kojih zasigurno, pogotovo na manjim i udaljenijim otocima, nedostaje.
Odljev stanovništva i nedostatak stalnog zaposlenja izvan turističke sezone, surova je istina većine hrvatskih otoka, a sam Mali Lošinj prema posljednjem popisu stanovništva u posljednjih 10 godina izgubio je više od 500 stanovnika. Lošinjsko brodogradilište zapošljava 90 djelatnika, od toga 10 visokokvalificiranih inženjera različitih struka, a u samom brodogradilištu djeluju i kooperantske tvrtke sa 40tak zaposlenika koji žive i rade na otoku. Trenutno je otvorena i nekolicina natječaja za zapošljavanje nove radne snage koje u ‘škveru’ uvijek nedostaje.
Godišnje se u lošinjskom brodogradilištu dokuje i servisira više od 50 brodova različitih namjena, od sitnih popravaka do najsloženijih projekata, a budućnost daljnjeg razvoja direktor i predsjednik uprave Lošinjske plovidbe – Brodogradilišta Antony Saganić vidi u zelenim tehnologijama i tehnološkoj modernizaciji poslovanja.
“Iako ostvarujemo značajne poslovne uspjehe, Brodogradilište Lošinj sustavno i ubrzano djeluje u smjeru modernizacije i kretanja prema suvremenim trendovima u industriji, okrenutih ka zelenim tehnologijama i održivim izvorima energije. Kontinuirano se uključujemo u različite projekte zaštite okoliša pa smo tako trenutno u fazi izrade projekta najveće solarne elektrane na otocima, čija realizacija započinje u kolovozu, a završetak projekta očekuje se u prosincu ove godine. S obzirom na zatvaranje odlagališta u Lošinju te nove regulative, u posljednjih nekoliko godina posebnu pažnju smo posvetili postupanju s otpadom. Izradom eko otoka i kupnjom posebnih spremnika za razvrstavanje otpada unutar brodogradilišta, ali i usvajanjem novog pravilnika za postupanje s otpadom postigli smo da se sav otpad proizveden u brodogradilištu te otpad s brodova sortira i odvozi s otoka, a sve u suradnji s ovlaštenim tvrtkama za svaku vrstu pojedinog otpada. U posljednje dvije godine izmijenili smo dobar dio salonitnih pokrova krovova na halama i zgradama te ćemo ovaj projekt ubrzo i završiti. Pored toga kupili smo novu morsku branu kako bismo kvalitetnije zaštitili akvatorij, a krenuli smo i u projekt modernizacije dizalica odnosno izmjene sustava pogona na svim pokretnim dizalicama brodogradilišta koji ćemo završiti tijekom ovog ljeta čime se postiže značajnija ušteda”, kazao je direktor Antony Saganić.
Osim zelenih projekata, Brodogradilište Lošinj aktivno sudjeluje i u aktivnostima lokalne zajednice te dobrotvornim akcijama i donacijama. U posljednje 3 godine lošinjsko brodogradilište sudjelovalo je u više od 20 donacija za različite neprofitne udruge, klubove, kao i u raznim pomoćima umirovljenicima, lokalnim kulturno-umjetničkim i civilnim društvima te u 8 dobrotvornih akcija, najviše namijenjenih različitim potrebama djece.
“Ove smo godine pomogli i lošinjskoj srednjoj školi tako da su naša četiri inženjera 3 mjeseca predavala stručne predmete lošinjskim srednjoškolcima radi problema s deficitom profesora u koji je škola izvanredno zapala”, kaže direktor.
Djelatnici brodogradilišta redovito asistiraju te pomažu u različitim hitnim intervencijama, kako na linijskim brodovima koji povezuju otoke, tako i na drugim brodovima i brodicama institucija i gospodarstvenika na ovom području.
“Škver je oduvijek bio nedjeljiv dio lošinjske zajednice i naša je odgovornost i obveza vratiti što je više moguće natrag društvu. Osim na razvoj primarne djelatnosti, trenutno smo orijentirani na osmišljavanje novih dobrotvornih akcija i ekoloških projekata te pomaganju pri uvođenju novih sadržaja koji će obogatiti svekoliku ponudu Malog Lošinja, ali i olakšati lokalnom stanovništvu, gospodarstvenicima i institucijama život na otoku”, zaključio je direktor Saganić.
