Grad Split je, od turističke pristojbe koju plaćaju brodovi na kružnom putovanju, u (još uvijek pandemijskoj) 2021. godini zaradio 96.569,12 eura, a godinu nakon 418.992,63 eura (nešto više od tri milijuna kuna).
Ova druga cifra je (gotovo) identična onoj koliko su Splićani platili obnovu i nadogradnju OŠ Mejaši 2019. godine, piše Otvoreno more.
A kakvi su rezultati u, čini se, rekordnoj 2023.? Pa, zaključno s 10. kolovoza, ovogodišnji prihod zasad iznosi 258.175,48 eura. Dodatno, obzirom da će ove godine u splitsku luku uploviti 317 kruzera, u odnosu na prošlogodišnjih 284, ukupni iznos bi se mogao približiti brojci od okruglih pola milijuna eura.
Važno je naglasiti i kako ovi krstareći mastodonti privezivanje za dok pod Katalinića brigom ne izdvajaju jednako u sezoni i izvan nje. Sukladno Odluci o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu, visina turističke pristojbe za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 30. travnja 2023. godine i od 1. studenog 2023. do 31. prosinca 2023. godine iznosi (prema kapacitetu putnika po brodu; u kunama):
50 – 200 (1.000,00 kuna)
201 – 500 (2.500,00 kuna)
501 – 1000 (5.000,00 kuna)
1001 – 2000 (10.000,00 kuna)
2001 – 3000 (15.000,00 kuna)
3001 – i više (20.000,00 kuna)
Za razdoblje od 1. svibnja 2023. do 31. listopada 2023. godine se pak treba izdvojiti:
50 – 200 (2.000,00 kuna)
201 – 500 (5.000,00 kuna)
501 – 1000 (10.000,00 kuna)
1001 – 2000 (20.000,00 kuna)
2001 – 3000 (30.000,00 kuna)
3001 – i više (40.000,00 kuna)
Navedeni iznosi regulirani su Pravilnikom o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe (NN 71/2019), prema kojem je definiran najviši mogući iznos turističke pristojbe koju plaćaju brodovi na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke. O tome koliko će u konačnici kruzeri morati izdvojiti za pristanak u neku luku, odlučuju općinska ili gradska vijeća.
Grad Split je pak odabrao da u onoj toplijoj polovici godine taj iznos bude jednak maksimalno dozvoljenom. Iste cijene vrijedit će i za 2024. godinu budući da, sukladno članku 11. stavku 4. Zakona o turističkoj pristojbi, predmetna Odluka mora biti donesena do 31. siječnja tekuće godine za sljedeću godinu.
Očito, a moglo bi se ustvriditi i s razlogom, u Banovini nisu zadovoljni aktualnim cjenikom. Zbog toga je Grad Split u veljači 2023. godine uputio nadležnom Ministarstvu turizma i sporta prijedlog izmjena Zakona o turističkoj pristojbi i Pravilnika o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe, s ciljem revizije najvišeg dozvoljenog iznosa po brodu.
Također, traženo je preispitivanje zakonske obveze da predstavnička tijela Odluku o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke za svoje područje donose svake godine, posebno ako se u odluci ne mijenja ništa osim godine i dosegnuti su maksimalni iznosi pristojbe.
Ministarstvo turizma i sporta odgovorilo je kako se izmjene i dopune Zakona i pravilnika planiraju donijeti u što skorijem vremenu te će razmotriti prijedlog Grada Splita, a primjena eventualnih promjena u cjenovnoj politici, koja je jedan od alata u upravljanju ponudom i potražnjom, bit će moguća od 2025. godine.
– Lučka uprava Split upravlja infrastrukturom za prihvat kruzera i radi plan posjeta brodova imajući u vidu održivost destinacije, a grad Split jedan je od gradova u RH koji je odlučio iskoristiti mogućnost naplate boravišne pristojbu kruzerima (što nije zakonska obveza).
Kroz cjenovnu politiku Grad Split i Lučka uprava Split stimuliraju dolaske u predsezoni i posezoni, odnosno grad je iskoristio mogućnost da u sezoni stavi maksimalne zakonom propisane cijene pa tako sada imamo situaciju da prvi kruzeri u Split uplovljavaju u veljači, dok se zadnji ove godine očekuje za Božić, izvještavaju za Otvoreno more iz Grada.
Napominju i kako, što se tiče samog broja kruzera u godini, kao i njihove disperzije u intervalima tijekom godine, gradski oci prate i analiziraju situaciju te će po potrebi s Lučkom upravom i Turističkom zajednicom komunicirati i predložiti dodatne mjere s ciljem smanjenja sezonalnosti turizma i očuvanja održivosti destinacije.
Međutim, a s obzirom na višestruke, i prilično užasavajuće, negativne efekte koje kruzerski turizam donosi određenom podneblju (ponajprije u smislu ekološkog disbalansa i devastacije), stavljati te megalomanske limenke toksičnog otpada, fekalija i fosilnih goriva u istu rečenicu s “održivošću”, zvuči kao nespretni lingvistički pokušaj i konceptualna kontradikcija.
U svakom slučaju, propisano je kako se sredstva prikupljena od turističke pristojbe koju plaćaju brodovi na kružnom putovanju raspoređuju u omjeru 85 posto općini ili gradu i 15 posto županiji, a koriste se za “poboljšanje javne i turističke infrastrukture i za projekte i programe održivog razvoja”.
Pri tome su sredstva iz 2021. i 2022. utrošena na komunalno održavanje splitskih kupališta i obnovu te izgradnju javne infrastrukture na Marjanu (u sklopu EU projekta Marjan 2020.)
Dakle, vid turizma kojeg su gradska vijeća Amsterdama i Barcelone usporedila s “pošasti skakavaca” koji “proždiru javni prostor i odlaze”, Split i Hrvatska koriste kao polugu održivosti i za unaprijeđivanje infrastrukture koja će onda moći primiti još ovakvih i/ili sličnih gostiju.
Zaista, nema nam ravnih. A još manje će ih biti kad sve prirodne ljepote koje imamo još malo sravnimo.
