Vijest da Zadarska Tankerska plovidba preuzima Atlantsku plovidbu ovih se dana počela širiti Dubrovnikom, kako prenose neki mediji, upravo kada su hrvatski regulatori odobrili prospekt dubrovačkog brodara za izdavanje novih dionica.
Tankerska plovidba, premda najpoznatija po tankerima, u svojoj floti još uvijek raspolaže s nekoliko brodova za prijevoz rasutog tereta, a brodovi za rasuti teret predstavljaju kompletnu flotu Atlantske plovidbe.
Spajanje Tankerske i Atlantske plovidbe svakako bi konsolidiralo redove hrvatskih brodara, a nagađanja ne čude zbog toga što tankerski sektor, posebno otkad je započela ruska agresija na Ukrajinu, posluje prilično profitabilno, a takvo poslovanje moglo bi se nastaviti i tijekom idućih nekoliko godina, navodi portal JUGinfo.
S druge strane, tržište prijevoza rasutih tereta slabije je nego što se očekivalo jer je u najvećem dijelu ovisno o kineskom tržištu koje se od pandemije koronavirusa oporavlja slabije nego što se očekivalo.
Podsjetimo, još potkraj lipnja ove godine Atlantska plovidba najavila je dokapitalizaciju, odnosno izdavanje novih najmanje 348.875, a najviše 697.760 novih redovnih dionica, uz napomenu da će se javna ponuda smatrati uspješnom ako tvrtka uspije upisati 348.875 dionica.
Međutim, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe, Mario Pavić demantirao je i obrazložio navedenu tvrdnju o preuzimanju, navodi Zadarski tjednik.
– Nedavno smo sličan upit dobili i za Jadroplov, a naš odgovor bio je da je prirodno i logično postojanje načelnog interesa za brodarsku kompaniju koja je na sat i pol vožnje daleko od Zadra. U Dubrovniku smo već kupili jednu brodarsku kompaniju (GV Line) te imamo tamo svoju podružnicu i zaposlenike. To sugerira da ni “Dubrovnik nije daleka destinacija”, no prema našim spoznajama, osim relativno malih količina kojima se trguje na burzi, ne prodaje se nikakav kontrolni paket dionica Atlantske plovidbe. Atlantska plovidba je prije nekoliko dana objavila prospekt za izdanje novih dionica, no njega tek trebamo detaljnije proučiti. Koliko na prvu shvaćamo, svi postojeći dioničari imat će ravnopravnu mogućnost upisati nove dionice, a s obzirom da se novih dionica planira izdati maksimalno do 50 % od broja postojećih dionica, izvjesno je da sama dokapitalizacija niti teoretski ne može dati većinskog vlasnika, odgovorio je Pavić.
