O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Neiskorišteni potencijal

Ovogodišnja sezona najma plovila obilježena je krizom, ali i nagomilanim problemima koji se nisu rješavali godinama. Nautički je potencijal velik, zbog recesije manje je bukinga, ali čarteraše najviše ograničavaju brojna parafiskalna davanja i nerealni porezi, kaže predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima HGK Ivica Jurišin.Nautičari su, kažu istraživanja, najbolji potrošači. Hrvatska je sa svojom razvedenom obalom vrlo zanimljiva nautička destinacija, blizu je zapadnoeuropskih tržišta, međutim, uz sve to čarteraši su daleko od zadovoljstva situacijom. Dapače, reći će da tržištem vlada – anarhija.
Hrvatska od nautike godišnje zaradi 15 posto ukupnog prihoda od turizma, što bi bilo blizu milijardu eura, a prihodi Hrvatske turističke zajednice (HTZ) od boravišne pristojbe nautičara 2010. godine, primjerice, su iznosili 23 milijuna kuna, odnosno 28 posto ukupnih prihoda od boravišne pristojbe i 8 posto ukupnih prihoda HTZ-a. Potencijal je ogroman, ali nažalost dobar dio novca u ovom segmentu »još leži na cesti«.

Snižavanje cijena

Ovogodišnja turistička sezona kod najma plovila obilježena je recesijom, ali i nagomilanim problemima koji se nisu rješavali godinama. Pod utjecajem krize tako se dijelom promijenio način bukinga u špici sezone. Srpanj i kolovoz bili dobro popunjeni već prije tri, četiri mjeseca, situacija je također dobra za rujan, međutim, u lipnju se, primjerice, osjetio pad zbog Europskog nogometnog prvenstva. Isto tako, posljednje dvije, tri godine izostaju pravi tradicionalni jedriličari koji su »rentali« brodove u svibnju, krajem rujna i tijekom listopada, doznali smo od Ivice Jurišina, predsjednika Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima HGK. Jurišin je ukazao i da se na čarter tržištu u Hrvatskoj u posljednjim godinama bilježi veliko snižavanje cijena najma brodova zbog velike ponude pa se tako za dvije obitelji tjedan dana na jedrilici isplati više nego smještaj u prosječnom hotelu što je, ističe, apsurdno.
– U deset godina smo imali dramatične promjene uvjeta poslovanja u ovom segmentu nautičkog sektora. Broj plovila je povećan je sa 900 u 2002. na preko 4.350 plovila registriranih u 2012. za čarter djelatnost. Broj čarter tvrtki istovremeno se povećao s 30-ak na trenutno oko 1.300 registriranih, govori Jurišin

Ugrožena kvaliteta

On dodaje da je u međuvremenu, odnosno 2005. godine uveden PDV od 10 posto što je dodatno umanjilo prihode čarter tvrtki.
– U istom trenutku su se izmišljala različita parafiskalna davanja kao što je koncesija koja se plaća županijama, iako čarter tvrtka plaća to isto marinama koje u cijeni veza kalkuliraju koncesije. Ministarstvo pomorstva je uvelo novu kategorizaciju plovila preko 12 metara, takozvane jahte, iako je ta kategorija nepoznata u EU, što je dodatno opteretilo poslovanje čarter tvrtki. Cijene vezova u istom razdoblju povećale su se 250 do 350 posto. Ono što je posebno značajno je dramatično smanjenje cijena najma plovila koje je u prosjeku 15 do 25 posto. Sve to je čarter djelatnost učinilo neodrživom jer se iz ostvarenog profita, ako ga uopće i ostvaruje, čarter tvrtke ne mogu financirati redovna i investicijska održavanja. Što ugrožava kvalitetu pružanja usluga u čarteru, da ne govorimo nemogućnosti dodatnog investiranja u obnavljanje flote, ukazao je Jurišin te dodao kako je sukus ovakve situacije to da bi država trebala kontrolirati tko se može baviti ovom djela tnošću, definirati koncesije za flote brodova kako bi se uvelo reda i ograničio njihov broj. Ujedno bi trebalo definirati tko može voditi djelatnost, odnosno zakonski i posebnim pravilnicima davati koncesije ili odobrenja za osnivanje čarter tvrtki jer praktički u Hrvatskoj svatko može svatko osnivati čarter tvrtku i ugrožavati pomorski promet

Novi udarac

Prema Strategiji razvoja hrvatskog nautičkog turizma, koja je donijeta prije 4 godine, Hrvatska je trebala dobiti 15.000 novih vezova u moru i 7.000 na kopnu.
Čarter tvrtke uskoro bi mogle pretrpjeti još jedan udarac. Naime, trenutno se na usluge smještaja na plovilima plaća diferencirana stopa PDV-a od 10 posto, kao što je to u hotelskom i kamping smještaju. Međutim, Porezna uprava je u travnju ove godine objavila tumačenje u kojem stoji kako Hrvatska prema europskoj Direktivi 2006/112/EZ ne može propisati sniženu stopu od 10 posto na usluge smještaja na plovilima. U Udruženju ističu kako nisu ispregovarana poglavlja koja se tiču čartera i nautike te nitko nije konzultirao i pitao struku po tom pitanju, a Hrvatska za manje od godine dana postaje jedinstveno tržište EU. To, uz ostalo, znači da sve čarter tvrtke iz konkurentnih zemalja u Hrvatskoj mogu pružati usluge čartera, ali čini se i punu stopu PDV-a od 25 posto.
– Ukoliko se PDV podigne na 25 posto, u konkurenciji s drugim zemljama koje su, unatoč toj direktivi, ishodile diferencirane stope, osuđeni smo na propast, istaknuo je predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima. Naime, Grčka obračunava stopu PDV-a od 6 posto za čarter, u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, puni iznos PDV-a se obračunava tek na 50 posto cijene čartera, a u Nizozemskoj i Belgiji obračunavaju 6 posto PDV-a za čarter s posadom.

Malo vremena

Ulazak Hrvatske u EU otvara i mogućnost da 10.000 plovila sa stranim zastavama na vezu u Hrvatskoj registriraju plovila u našoj zemlji, a ne u matičnim državama. Međutim, s PDV-om od 25 posto teško da će se na to itko odlučiti što znači gubitak milijuna eura prihoda državi.
O problemima u čarteru nedavno se oglasio i Odbor za turizam Hrvatskog sabora u svojih 13 prijedloga. U njima se, uz ostalo, predlaže Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi, da žurno izradi vjerodostojnu komparativnu analizu postojećih diferenciranih stopa PDV-a u zemljama članicama EU te predloži primjenu diferencirane stope PDV-a i za nautički čarter kao turističku uslugu, i to, s primjenom od 1. siječnja 2013. godine, paralelno s najavljenim snižavanjem PDV-a u turizmu. Također se predlaže uvođenje stimulativnog načina obračuna stope PDV-a na plovila koje državljani EU drže na stalnom vezu u Hrvatskoj te da ih se pojednostavljenjem procedure motivira da plovila registriraju u Hrvatskoj, a ne u matičnim državama.
Vremena za to, međutim, ima vrlo malo, no za nadati se da si Hrvatska neće (ponovno) propisima u maniri »veći Papa od Pape« u krizno vrijeme izbiti zaradu od nautike iz džepa.

UDARCI PO ČARTERU

» Koncesija županijama (istovremeno i marinama)
» Jahte preko 12 metara (nepoznanica u EU)
» Cijene vezova povećane za 250 do 350 %
» Smanjenje cijena najma od 15 do 25 %
» Stopa PDV od 10 % možda ide na 25 posto

Dok Hrvati filozofiraju, Talijani grade vezove

Dok se u Hrvatskoj gotovo ništa ne miče s mjesta, u susjednoj Italiji su uočili priliku za zaradu. Tako se između Trsta i Venecije gradi oko 6.000 novih vezova dok se južnije na talijanskoj strani Jadrana gradi njih oko 25.000.
– Znamo da njihov dio mora nije interesantan nautičarima, međutim shvatili su kako će, nakon što Hrvatska postane članica EU, moći privući nautičare i čarter tvrtke u svoje marine odakle će oni odlaziti u Hrvatsku, dodao je Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima HGK. Zanimljivo je da se i Crna Gora, u kojoj se posljednjih godina jako puno ulagalo u vezove, osobito za megajahte, ustvari razvila dobrim dijelom na račun atraktivnosti i blizine Dubrovnika.

Splitsko područje – rekorder cijena

Cijene najma plovila razlikuju se ovisno o regiji. Najskuplji je najam broda u Splitsko-dalmatinskoj županiji, do 20-ak posto u odnosu na, primjerice, zadarsko područje. Razlog je atraktivnost otoka Hvara, Brača, Visa i drugih, ali i činjenica da ondje nema puno marina, dok Zračna luka Split ima velik broj letova kojima nautičari dolaze na odmor. Najčešći gosti su Nijemci, Austrijanci i Slovenci, dok su Talijani ranijih godina također dolazili u velikom broju, no kriza je i to drastično smanjila.
– Za ferragosto su znale doći po dvije obitelji koje bi zajednički uzele veći brod na dva tjedna. Toga više nema, a i broj upita s ovog tržišta je općenito drastično smanjen. Danas u našoj agenciji imamo uglavnom upite talijanskih parova koji traže brod maksimalno do 10 metara. S druge strane, velik rast imamo sa skandinavskog tržišta, naravno tu su i gosti iz Rusije, dijelom iz Ukrajine, ali i Nizozemske, Belgije i Švicarske. U padu su, pak, tržišta Češke, Poljske, Mađarske s kojih je prije sedam, osam godina stizalo dosta gostiju. Mađarskih nautičara sada gotovo da i nema, zaključio je Jurišin.

novine.novilist.hr

Ovogodišnja sezona najma plovila obilježena je krizom, ali i nagomilanim problemima koji se nisu rješavali godinama. Nautički je potencijal velik, zbog recesije manje je bukinga, ali čarteraše najviše ograničavaju brojna parafiskalna davanja i nerealni porezi, kaže predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima HGK Ivica Jurišin.Nautičari su, kažu istraživanja, najbolji potrošači. Hrvatska je sa svojom razvedenom obalom vrlo zanimljiva nautička destinacija, blizu je zapadnoeuropskih tržišta, međutim, uz sve to čarteraši su daleko od zadovoljstva situacijom. Dapače, reći će da tržištem vlada – anarhija.
Hrvatska od nautike godišnje zaradi 15 posto ukupnog prihoda od turizma, što bi bilo blizu milijardu eura, a prihodi Hrvatske turističke zajednice (HTZ) od boravišne pristojbe nautičara 2010. godine, primjerice, su iznosili 23 milijuna kuna, odnosno 28 posto ukupnih prihoda od boravišne pristojbe i 8 posto ukupnih prihoda HTZ-a. Potencijal je ogroman, ali nažalost dobar dio novca u ovom segmentu »još leži na cesti«.

Snižavanje cijena

Ovogodišnja turistička sezona kod najma plovila obilježena je recesijom, ali i nagomilanim problemima koji se nisu rješavali godinama. Pod utjecajem krize tako se dijelom promijenio način bukinga u špici sezone. Srpanj i kolovoz bili dobro popunjeni već prije tri, četiri mjeseca, situacija je također dobra za rujan, međutim, u lipnju se, primjerice, osjetio pad zbog Europskog nogometnog prvenstva. Isto tako, posljednje dvije, tri godine izostaju pravi tradicionalni jedriličari koji su »rentali« brodove u svibnju, krajem rujna i tijekom listopada, doznali smo od Ivice Jurišina, predsjednika Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima HGK. Jurišin je ukazao i da se na čarter tržištu u Hrvatskoj u posljednjim godinama bilježi veliko snižavanje cijena najma brodova zbog velike ponude pa se tako za dvije obitelji tjedan dana na jedrilici isplati više nego smještaj u prosječnom hotelu što je, ističe, apsurdno.
– U deset godina smo imali dramatične promjene uvjeta poslovanja u ovom segmentu nautičkog sektora. Broj plovila je povećan je sa 900 u 2002. na preko 4.350 plovila registriranih u 2012. za čarter djelatnost. Broj čarter tvrtki istovremeno se povećao s 30-ak na trenutno oko 1.300 registriranih, govori Jurišin

Ugrožena kvaliteta

On dodaje da je u međuvremenu, odnosno 2005. godine uveden PDV od 10 posto što je dodatno umanjilo prihode čarter tvrtki.
– U istom trenutku su se izmišljala različita parafiskalna davanja kao što je koncesija koja se plaća županijama, iako čarter tvrtka plaća to isto marinama koje u cijeni veza kalkuliraju koncesije. Ministarstvo pomorstva je uvelo novu kategorizaciju plovila preko 12 metara, takozvane jahte, iako je ta kategorija nepoznata u EU, što je dodatno opteretilo poslovanje čarter tvrtki. Cijene vezova u istom razdoblju povećale su se 250 do 350 posto. Ono što je posebno značajno je dramatično smanjenje cijena najma plovila koje je u prosjeku 15 do 25 posto. Sve to je čarter djelatnost učinilo neodrživom jer se iz ostvarenog profita, ako ga uopće i ostvaruje, čarter tvrtke ne mogu financirati redovna i investicijska održavanja. Što ugrožava kvalitetu pružanja usluga u čarteru, da ne govorimo nemogućnosti dodatnog investiranja u obnavljanje flote, ukazao je Jurišin te dodao kako je sukus ovakve situacije to da bi država trebala kontrolirati tko se može baviti ovom djela tnošću, definirati koncesije za flote brodova kako bi se uvelo reda i ograničio njihov broj. Ujedno bi trebalo definirati tko može voditi djelatnost, odnosno zakonski i posebnim pravilnicima davati koncesije ili odobrenja za osnivanje čarter tvrtki jer praktički u Hrvatskoj svatko može svatko osnivati čarter tvrtku i ugrožavati pomorski promet

Novi udarac

Prema Strategiji razvoja hrvatskog nautičkog turizma, koja je donijeta prije 4 godine, Hrvatska je trebala dobiti 15.000 novih vezova u moru i 7.000 na kopnu.
Čarter tvrtke uskoro bi mogle pretrpjeti još jedan udarac. Naime, trenutno se na usluge smještaja na plovilima plaća diferencirana stopa PDV-a od 10 posto, kao što je to u hotelskom i kamping smještaju. Međutim, Porezna uprava je u travnju ove godine objavila tumačenje u kojem stoji kako Hrvatska prema europskoj Direktivi 2006/112/EZ ne može propisati sniženu stopu od 10 posto na usluge smještaja na plovilima. U Udruženju ističu kako nisu ispregovarana poglavlja koja se tiču čartera i nautike te nitko nije konzultirao i pitao struku po tom pitanju, a Hrvatska za manje od godine dana postaje jedinstveno tržište EU. To, uz ostalo, znači da sve čarter tvrtke iz konkurentnih zemalja u Hrvatskoj mogu pružati usluge čartera, ali čini se i punu stopu PDV-a od 25 posto.
– Ukoliko se PDV podigne na 25 posto, u konkurenciji s drugim zemljama koje su, unatoč toj direktivi, ishodile diferencirane stope, osuđeni smo na propast, istaknuo je predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima. Naime, Grčka obračunava stopu PDV-a od 6 posto za čarter, u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, puni iznos PDV-a se obračunava tek na 50 posto cijene čartera, a u Nizozemskoj i Belgiji obračunavaju 6 posto PDV-a za čarter s posadom.

Malo vremena

Ulazak Hrvatske u EU otvara i mogućnost da 10.000 plovila sa stranim zastavama na vezu u Hrvatskoj registriraju plovila u našoj zemlji, a ne u matičnim državama. Međutim, s PDV-om od 25 posto teško da će se na to itko odlučiti što znači gubitak milijuna eura prihoda državi.
O problemima u čarteru nedavno se oglasio i Odbor za turizam Hrvatskog sabora u svojih 13 prijedloga. U njima se, uz ostalo, predlaže Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi, da žurno izradi vjerodostojnu komparativnu analizu postojećih diferenciranih stopa PDV-a u zemljama članicama EU te predloži primjenu diferencirane stope PDV-a i za nautički čarter kao turističku uslugu, i to, s primjenom od 1. siječnja 2013. godine, paralelno s najavljenim snižavanjem PDV-a u turizmu. Također se predlaže uvođenje stimulativnog načina obračuna stope PDV-a na plovila koje državljani EU drže na stalnom vezu u Hrvatskoj te da ih se pojednostavljenjem procedure motivira da plovila registriraju u Hrvatskoj, a ne u matičnim državama.
Vremena za to, međutim, ima vrlo malo, no za nadati se da si Hrvatska neće (ponovno) propisima u maniri »veći Papa od Pape« u krizno vrijeme izbiti zaradu od nautike iz džepa.

UDARCI PO ČARTERU

» Koncesija županijama (istovremeno i marinama)
» Jahte preko 12 metara (nepoznanica u EU)
» Cijene vezova povećane za 250 do 350 %
» Smanjenje cijena najma od 15 do 25 %
» Stopa PDV od 10 % možda ide na 25 posto

Dok Hrvati filozofiraju, Talijani grade vezove

Dok se u Hrvatskoj gotovo ništa ne miče s mjesta, u susjednoj Italiji su uočili priliku za zaradu. Tako se između Trsta i Venecije gradi oko 6.000 novih vezova dok se južnije na talijanskoj strani Jadrana gradi njih oko 25.000.
– Znamo da njihov dio mora nije interesantan nautičarima, međutim shvatili su kako će, nakon što Hrvatska postane članica EU, moći privući nautičare i čarter tvrtke u svoje marine odakle će oni odlaziti u Hrvatsku, dodao je Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima HGK. Zanimljivo je da se i Crna Gora, u kojoj se posljednjih godina jako puno ulagalo u vezove, osobito za megajahte, ustvari razvila dobrim dijelom na račun atraktivnosti i blizine Dubrovnika.

Splitsko područje – rekorder cijena

Cijene najma plovila razlikuju se ovisno o regiji. Najskuplji je najam broda u Splitsko-dalmatinskoj županiji, do 20-ak posto u odnosu na, primjerice, zadarsko područje. Razlog je atraktivnost otoka Hvara, Brača, Visa i drugih, ali i činjenica da ondje nema puno marina, dok Zračna luka Split ima velik broj letova kojima nautičari dolaze na odmor. Najčešći gosti su Nijemci, Austrijanci i Slovenci, dok su Talijani ranijih godina također dolazili u velikom broju, no kriza je i to drastično smanjila.
– Za ferragosto su znale doći po dvije obitelji koje bi zajednički uzele veći brod na dva tjedna. Toga više nema, a i broj upita s ovog tržišta je općenito drastično smanjen. Danas u našoj agenciji imamo uglavnom upite talijanskih parova koji traže brod maksimalno do 10 metara. S druge strane, velik rast imamo sa skandinavskog tržišta, naravno tu su i gosti iz Rusije, dijelom iz Ukrajine, ali i Nizozemske, Belgije i Švicarske. U padu su, pak, tržišta Češke, Poljske, Mađarske s kojih je prije sedam, osam godina stizalo dosta gostiju. Mađarskih nautičara sada gotovo da i nema, zaključio je Jurišin.

novine.novilist.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video