Nakon Sjevernog toka, koji je završio kao žrtva nikada razjašnjene terorističke eksplozije, nova žrtva “vanjske aktivnosti” je plinski interkonektor između Finske i Estonija pod Baltičkim morem, poznatiji kao Balticconector. Finska vlada rekla je da je riječ o namjernom činu koji je ove nedjelje pogodio plinovod i telekomunikacijsku infrastrukturu, prenosi Energetika-net.
Norveški seizmološki institut NORSAR otkrio je “vjerojatnu eksploziju” u subotu navečer u Baltičkom moru između Finske i Estonije gdje je kasnije otkriveno curenje plinovoda, prenosi AFP. Plin zadovoljava 5% energetskih potreba Finske.
NORSAR je otkrio “vjerojatnu eksploziju” duž finske obale Baltičkog mora u 13:20, 8. listopada 2023., napisao je neovisni institut na svojoj web stranici. Rad plinovoda prekinut je u nedjelju zbog curenja, čime je posljednji kopneni plinovod u Estoniji, kojim se mogao dovesti norveški plin, postao neoperativan. Magnituda udara bila je 1, mnogo manje nego kod eksplozija Sjevernog toka u rujnu 2022., naglasio je Norsar. Plinovod je zatvoren, kako bi ispuštanje bilo što manje. Finska i Estonija će provesti istragu, ističe Energetika-net.
Plinovod, inače dugačak 152 km, se sa 77 km prostire ispod Baltičkog mora a može transportirati 7,2 milijuna m3 plina dnevno tj. 80 GWh. Plinovod je položen na dubini do 100 metara. U trenutku eksplozije Baltička cijev je transportirala oko 30 GWh dnevno iz Finske u Estoniju, objavio je finski Gasgrid, javlja Reuters. Gasgrid i tvrtka Elering objavile su da će popravak trajati mjesecima, a nestašice u regiji neće biti, jer je opskrba moguća iz skladišta u Litvi i iz litvanskog LNG terminala.
Potpuna ovisnost Finske i baltičkih država o LNG-u
Energetika-net piše da je međudržavni interkonektor Estonija-Finska otvoren 2020. godine kako bi baltičke države regulirale opskrbu plinom i diverzificirale se od ruskog plina te da se dokine ovisnost Finske o ruskom plinu.
Finska je prestala s uvozom plina iz Rusije lani, a najveće količine dobiva preko dva nova LNG terminala. Estonija plin može uvesti iz Latvije, a moguća je i opskrba preko Litvanskog LNG terminala Klaipeda. Većina tih terminala plin dobiva iz SAD-a, a manje količine iz Norveške i drugih zemalja.
Finski predsjednik je u izjavi rekao da je “vjerojatno” da je incident “rezultat vanjske aktivnosti”. Voditelj istražnog odjela u Nacionalnom istražnom uredu Timo Kilpelainen rekao je na istoj konferenciji za novinare da “nema naznaka da je u činu korišten eksploziv”, ali i da to “nije čin obične osobe”. Incident se dogodio godinu dana nakon što su plinovodi Sjeverni tok, glavni kanal za izvoz ruskog prirodnog plina u zapadnu Europu, pogođeni nizom podvodnih eksplozija, koje nikada nisu razjašnjene, a u potpunosti su spriječile uvoz ruskog plina u Njemačku. Finska je članica NATO-a od travnja, a Estonija od 2004., a NATO je ponudio potporu. Cijene plina u Finskoj kao rezultat ove diverzije bit će više ove zime, objavljeno je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je razgovarala s finskim premijerom Petterijem Orpom i estonskom premijerkom Kajom Kallas u vezi s oštećenjem plinovoda i telekomunikacijskog kabela između dviju zemalja. “Snažno osuđujem svaki čin uništavanja ključne infrastrukture”, napisala je na društvenoj platformi X.
