U podmorju otoka Paga, u blizini Rta Letavica, nalazi se vrlo vrijedno i zanimljivo arheološko nalazište, antički brod, s više od 400 pronađenih amfora, a najveća vrijednost i atraktivnost nalazišta je, kažu znanstvenici, ta što na ovaj lokalitet nije postavljen zaštitni željezni kavez, kako je to inače uobičajeno, piše HRT.
Nalazište je 2018. godine otkrio Vedran Dorušić, sasvim slučajno, u sklopu svojih redovnih aktivnosti pod morem.
“Olupina se nalazi na 32 do 38 metara, ove godine smo se malo spustili, imali smo prilično veliku grupu dobrovoljaca, ronioca, koji su nam zapravo dali na raspolaganje svoje znanje i iskustvo u ronjenju”, rekao je.
Antički trgovački brod bio je dug oko 30 metara, a plovio je Jadranom u 1. stoljeću prije Krista.
“Znamo da brod pripada 1. stoljeću prije Krista, jer su na njemu amfore tipa “lamboglia2″, koje su najčešći nalaz u hrvatskom podmorju. Znamo osim toga da je brod vjerojatno potonuo nastojeći se zaustaviti za vrijeme jake bure, što zaključujemo po položaju bačenog sidra”, objasnila je prof. Irena Radić Rossi s Odjela za podvodnu arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Tek su rijetki trgovački brodovi tada imali pisarnicu, ovaj je imao svog pisara, o čemu svjedoči pronađena tintarnica – vodio je brigu i evidenciju o povećem teretu koji je brod prevozio.
Uz amfore uobičajene veličine, od 80 do 90 centimetara visine, pronađene su i upola manje, koje su najvjerojatnije služile za degustaciju vina prije kupovine, a tu su i brojni drugi vrijedni nalazi, navodi HRT.
“Uz 50-ak keramičkih posuda, otkrili smo i dva brončana predmeta, za koje u početku nije bilo jasno što su, međutim tijekom konzervacije pokazalo se kako je riječ o dvije metalne situe, tj., neke vrste kotlića koji su se također nalazili u inventaru brodske kuhinje”, dodala je Rossi.
“Kod nas u radionici za konzervaciju i restauraciju, arheološke baštine i metala u Splitu, na Umjetničkoj akademiji je već prošle godine stigla jedna količina keramičkih predmeta. Kolege su nam ove godine, nakon što je završilo ovogodišnje istraživanje lokaliteta, donijeli nalaze, koji su pronađeni ovu godinu”, kazala je prof. Miona Miliša s Odsjeka za konzervaciju i restauraciju Umjetničke akademije u Splitu.
Desalinizacija i čišćenje
“Prvo su predmeti išli na desalinizaciju, nekih tri do četiri mjeseca, paralelno u sklopu te desalinizacije su se vadili i mehanički čistili, nije bilo potrebe za nekim kemijskim čišćenjem. Nakon toga kad je desalinizacija završena, i kad su predmeti osušeni, išlo se u rekonstrukciju koja se radila gipsom”, objasnila je studentica konzervacije i restauracije arheološke baštine Lara Dadić.
Lokalitet se nalazi na granici stjenovite i pješčane padine morskog dna, od obale je udaljeno oko 130 metara.
“Najveća vrijednost nalazišta kod Rta Letavica je u tome da smo odlučili zapravo ne postaviti zaštitni željezni kavez nad tu gomilu amfora. Zaključili smo zapravo, raspravljajući s Vedranom Dorušićem, koji je otkrio nalazište, kako bi morali testirati jednu novu metodu, a to je briga o nalazištu i do sada se to pokazalo jako učinkovito. Ronilački centar Foka redovito odlazi na nalazište i brine o čistoći, o održavanju reda i vodi tamo zainteresirane ronioce. Nisam sigurna da li bi to moglo funkcionirati za sva nalazišta jer neka su doista udaljena od naseljenih mjesta, i od ronilačkih centara”, ustvrdila je Rossi.
“Stigla je nagrada od UNESCO-a, “best practise in under water archeology”. Zapravo je to neko priznanje ovog dugogodišnjeg rada na projektu, i da nije bila samo kratka senzacija, nego smo nastavili sustavno istraživati -zapravo otkrivati izuzetno lijepe stvari”, dodao je Dorušić.
UNESCO-vo priznanje koji je lokalitet Letavicu izdvojio kao primjer najbolje prakse u podvodnoj baštini, nagrada je za dosadašnji rad, ali i poticaj za buduća arheološka istraživanja i brigu o vrijednim nalazištima u jadranskom podmorju.
