Švedski tužitelji odlučili su da neće otvarati novu istragu o sudbini trajekta MS Estonia, koji je 1994. godine potonuo na Baltiku i u smrt odnio 852 osobe. Ova nesreća bila je jedna od najgorih mirnodopskih pomorskih nesreća u 20. stoljeću. Istraga je predmet kontroverzi već 30 godina, a istražitelji i članovi obitelji žrtava ne prihvaćaju službeno objašnjenje te imaju vlastite teorije o uzroku nesreće.
U kasnim večernjim satima 27. rujna 1994. godine, Ro/Pax MS Estonia isplovio je iz Tallinna prema Stockholmu s ukupno 989 osoba. Vrijeme je bilo loše, s vjetrom jačine i do 40 čvorova i valovima visokima i do 6 metara. Brod nažalost nikada nije stigao na svoje odredište.
Oko 00:55 sati 28. rujna, putnici su začuli jak prasak. Petnaestak minuta kasnije, pramčana vrata broda su se olabavila, što je dovelo do prodora vode na palubama za vozila. Brod se brzo nagnuo na desnu stranu, na 60 stupnjeva u samo 15 minuta. Oko 01:50, manje od sat vremena nakon prvog znaka da nešto nije u redu, MS Estonia je potonula. Preživjelo je samo 137 od 989 osoba na brodu, prenosi The Maritime Executive.
Službena istraga navodi da je potonuće uzrokovao mehanički kvar pramčanih vrata, nepropusnih vrata na oplati pramca koja služe za prolaz vozila i krcanje tereta. Kompanija koja je dizajnirala brod navodno se za izračun opterećenja pramca koristila podacima za brodove čiji se pramci ne otvaraju te je u izgradnji u cijelosti korišten meki čelik – čak i za mehanizme za pričvršćivanje, koji su bili izloženi velikim opterećenjima.
Pogledajte i: VIDEO: Nakon 29 godina iz Baltika izvučena rampa broda koji je odnio 852 života
Tijekom zarona na mjestu nesreće, pramčana vrata pronađena su na morskom dnu na većoj udaljenosti od ostatka olupine. Potom su izvađena iz mora i fotografirana, a zatim bačena u otpad. U poznatom izvješću novinske kuće Fokus Estonia, stručnjaci su sugerirali su da fotografije (sada uništenih) pramčanih vrata imaju oštećenja koji bi jedino mogla biti uzrokovana eksplozijom. Međutim, zajedničko izvješće Estonije, Finske i Švedske objavljeno 2023. odbacilo je te kontroverzne tvrdnje i potvrdilo izvorni zaključak: pramčana vrata popustila su zbog mehaničkog zamora.
Švedski tužitelji sada su odlučili prihvatiti ovaj zaključak te su odbili ponovno otvoriti slučaj, navodeći da za druga objašnjenja nedostaje dokaza.
“Na temelju radnji istražnih tijela, nisu pronađene nikakve indicije da je došlo do sudara s drugim brodom ili plutajućim objektom, ili eksplozije na pramcu. Isto tako, nema indicija da je počinjeno kazneno djelo. Stoga, istraga se neće nastaviti, a slučaj će biti zatvoren”, rekla je glavna tužiteljica Karolina Wieslander.
