Ima ozbiljnih potencijalnih ulagača koji na ovom lokalitetu mogu s nama krenuti u razvijanje onoga što smo sebi zacrtali u proizvodnom programu, rekao je za središnji Dnevnik HRT-a direktor brodogradilišta 3. maj Edi Kučan, komentirajući porinuće dosad najdužeg broda iz tog brodogradilišta.
Na pitanje hoće li se brod uspjeti isporučiti do sredine lipnja, kada je i predviđeno, direktor Kučan ustvrdio je kako je vremena malo, ali da će se potruditi.
“Kako sam rekao već nekoliko puta. Vremena je vrlo malo, ali bacit ćemo se svi skupa na glavu da taj dio odradimo. Mogu kazati da nam u ovom trenutku nedostaje nešto od nužne opreme, a već je prema obavezama – trebalo biti u brodogradilištu”, rekao je.
Ustvrdio je kako je razlog za to nestabilnost uzrokovana ratom u Ukrajini i Izraelu te zbog toga oprema stoji u Kini.
Stanje tvrtke je ocijenio urednim te dodao da se redovno provode sastanci s vodstvom brodogradilišta.
“Stanje tvrtke je uredno. Rekao bih da smo krizno upravljanje imali već od početka 2019. godine, kad smo krenuli u brodogradilište nakon onih osam mjeseci apsolutne blokade rada”, kazao je.
Kako kaže, plan je izrađen i podijeljen u pet kritičnih segmenata od kojih svaki ima podgrupe.
“Nadzorni odbor je uvjetovao da imamo i povjerenika s kojim svaki utorak organiziramo redovne sastanke, a ja s najužim menadžmentom imam sastanke srijedom. Pokušavamo najbolje moguće upravljati procesom”, dodao je.
Potencijalni ulagači
Na pitanje postoje li potencijalni ulagači, nije htio licitirati s imenima, ali je otkrio kako postoji određen interes, navodi HRT.
“Mogu kazati da ima potencijalnih ponuditelja. To vodi Ministarstvo gospodarstva, ali o imenima ne bih posebno razgovarao. Ima ozbiljnih potencijalnih ulagača koji na ovom lokalitetu mogu s nama krenuti u razvijanje onoga što smo sebi zacrtali u proizvodnom programu”, rekao je.
Kako kaže, to su brodovi visoke vrijednosti, a radi se o specijalnim brodovima koji se ne proizvode u Kini. To su off-shore brodovi, jaružala i asfalt tankeri.
“U tom segmentu vidimo nišu našeg uspjeha. Vidimo perspektivu u budućnosti jahting programa”, dodao je.
Za budućnost potrebna “pametna organizacija”
Upitan o tome ima li brodogradnja u Hrvatskoj perspektivu, odgovorio je da je vidi u tri grada gdje su nekoć bili veliki giganti.
“Ja sam ljubitelj hrvatske brodogradnje. U Rijeci vidim perspektivu, ali volio bih je vidjeti i u Puli i Splitu”, rekao je.
Ustvrdio je kako “postoji još resursa u zemlji gdje bi se uz pametnu organizaciju ta perspektiva mogla ostvariti”.
