Izraelski je brodar Zim Israel Navigation Co. Ltd. iz Haife naručio u brodogradilištu Ateliers et Chantiers de Bretagne u Nantesu novogradnju, putničko-teretni brod od 7.810 bruto tona, nosivosti 2.018 tona generalnih tereta, dug 127 i širok 19,7 metara, a koji je na svojih šest klimatiziranih putničkih paluba mogao prevoziti 596 putnika u jedinstvenom ekonomskom razredu. Dva devet-cilindarska SEMT- Pielstick diesel glavna pogonska stroja (svaki snage od po 4.767 kW) omogućavala su mu preko dvije propele plovidbu brzinom od 17 čvorova.
Porinut u more 19. veljače 1961. godine i kršten imenom Moledet (Domovina), zaplovio je koncem iste godine na redovnoj emigrantsko – turističkoj pruzi iz Haife preko Limassola do Marseillea, naizmjenično tičući Napulj ili Genovu. Nakon 225 uspješno obavljenih putovanja, uprava kompanije je odlučila obustaviti putnički promet i specijalizira se samo za teretni, piše Dubrovački dnevnik.
PREUREĐEN U KRUZER
Moledet je kao posljednji ZIM-ov putnički brod prodan 28. rujna 1970. godine grčkoj kompaniji Potamianos Lines koja mu daje privremeno ime Alexandros. Nakon potpune rekonstrukcije u brod za kružna putovanja, što je uspješno urađeno u Pireju, novi je brod kapaciteta 470 putnika zaplovio 7. svibnja sljedeće godine Sredozemljem pod imenom Jupiter u sestrinskoj floti Epirotiki Linesa.
Uglavnom se držao grčkih i turskih egejskih otoka i obale, a posebnost mu je bila u kratkim trodnevnim i četverodnevnim krstarenjima s polaskom iz Pireja. Sredinom osamdesetih godina, nakon krize tržišta brodskih putovanja, uvjetovane otmicom broda Achille Lauro, veliki broj grčkih putničkih brodova, medu njima i Jupiter, veći je dio godine provodio raspremljen u zaljevu Perama pored luke Pirej u Grčkoj.
FATALNA NESREĆA
Uspio je nakratko zaploviti kao ploveće učilište britanskih srednjih škola i fakulteta, nažalost ne zadugo. Dana 21. listopada 1988. Jupiter je iz Pireja krenuo na sedmodnevno edukativno kružno putovanje sa skupinom od 390 britanskih učenika i 84 njihovih nastavnika te 110 članova posade da bi se samo petnaestak minuta kasnije na izlazu iz luke sudario s talijanskim teretnjakom Adige i za 40 minuta nepovratno potonuo na morsko dno. U nesreći je stradalo dvoje putnika (učenik i nastavnik) i dvoje članova posade. Ostali putnici su prebačeni na privezani putnički brod Pegasus (iz iste flote Epirotiki Linesa) u luci Pirej gdje su proveli noć prije povratka kućama, navodi Dubrovački dnevnik.
IZVUČEN ZBOG POTENCIJALNOG ZAGAĐENJA
Olupina broda ostala je punih 11 godina ležati na dubini od 82 metra pa je tek nakon pojave velike naftne mrlje i procjene opasnosti od mogućeg teškog zagađenja okoliša u 43-dnevnoj akciji spašavanja 1999. godine izvučena na morsku površinu i u obližnjim rezalištima izrezana u staro željezo.
Neposredno nakon incidenta, kapetan talijanskog broda je pritvoren, a grčke i talijanske vlasti su okrivljavale jedna drugu. Kasniji sudski procesi trajali su gotovo osam godina.
Izvješće Instituta za psihijatriju iz 1999. usredotočilo se na iskustva djece i kada je objavljeno, činilo je jednu od najvećih studija o adolescentima koji su preživjeli katastrofe.
Utjecaj na mlade također je zabilježen u knjizi pod nazivom Jupiterova djeca, koju je napisala i objavila 1998. bivša učiteljica Mary Campion koja je preživjela havariju broda. S obzirom na ozbiljnost incidenta, smatralo se nevjerojatnim da su svi osim jednog školarca preživjeli, ali u intervjuu za The Independent, Mary Campion je sugerirala da je njihovo ponašanje moglo biti faktor koji je doprinio tome: “Školska djeca su navikla slušati naredbe, a oni u brodu su to činili bez svađe. Navikli su biti u gomili, kontrolirani od strane odraslih, bez pitanja u to vrijeme, i da se često kreću tijekom školskog dana u velikom broju bez guranja, naguravanja ili ozljeđivanja jedni drugih”.
DOLASCI U DUBROVNIK
Dana 28. listopada 1972. godine u grušku je luku u 7:00 sati ujutro iz Venecije prvi put uplovio grčki putnički kruzer Jupiter, iskrcao 336 putnika te se u 16:00 sati s novom skupinom od 341 putnika zaputio prema Krfu. Istu je operaciju ponovio 7. studenog s 330 iskrcanih i 335 ukrcanih putnika da bi 17. studenog u Dubrovniku iskrcao 330 putnika i oko 11:00 sati se prazan na koncu sezone kružnih putovanja uputio prema jednom od zimskih sidrišta luke Pirej u Grčkoj.
Iako je Jupiter u ove sve tri plovidbe koristio grušku luku za home port, kasnije se ispostavilo da su mu one još dulje vrijeme ostale jedine zabilježene posjete Dubrovniku. Ponovo nam se vratio 4. travnja, 28. svibnja í 17. rujna 1977., a potom čini još jednu dulju stanku i dolazi 3. svibnja 1985. Nakon ukupno 14 uplovljavanja započetih 17. ožujka 1987. godine konačno diže sidro 2. listopada i više se u Dubrovnik nikada nije vratio.
