O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

More se crveni poput krvi

Ruski znanstvenici i stanovnici priobalja Azovskog mora, ostali su šokirani, nakon što se dio tog mora zacrvenio poput krvi.Fenomen je primijećen kod sela Berdyansk, a lokalno stanovništvo odmah je odgovore potražilo u praznovjerju i predskazanjima. ‘To bi mogao biti nagovještaj onoga što dolazi’, smatraju seljani, a prenosi English Russia.

>> Atlantski ocean kod Kariba ‘pliva’ u smeću

Lokalne vlasti, međutim, pokušavaju smiriti lokalno stanovništvo, tvrdeći kako se radi o normalnoj, iako ne čestoj pojavi, koja se može objasniti prirodnim procesima.

No, među mogućim razlozima, s liste nije isključeno niti zagađenje mora toksinima, ili nečim sličnim. Lokalno stanovništvo uspjelo je napraviti i nekoliko fotografija.

Od plodnog mora do zagađene bare

Azovsko more je najpliće more na svijetu, s prosječnom dubinom od tek 7 metara i najvećom od tek 14 metara. Dugačko je 360 i široko 180 kilometara te ima površinu od 39.000 kvadratnih kilometara. nalazi se iznad Crnog mora.

To je more nekoć imalo bogatu floru i faunu te oko 380 životinjskih vrsta. Lokalno stanovništvo bavilo se uglavnom ribarstvom, s godišnjim prosjekom ulova od 300.000 tona. Sve je to bilo rezultat visoke biološke produktivnosti Azovskog mora, koje je pak rezultat bogate opskrbe hranjivih tvari iz brojnih rijeka koje u njega utječu.

No, umjetnim prekidom dotoka riječne vode u to more, odnosno gradnjom brana te velikim uzgojem pamuka povećala se i razina zagađenja. S tim je kao posljedica pao i ulov ribe, a ponajviše su propale ribarnice za preradu inćuna.

dnevnik.hr

Ruski znanstvenici i stanovnici priobalja Azovskog mora, ostali su šokirani, nakon što se dio tog mora zacrvenio poput krvi.Fenomen je primijećen kod sela Berdyansk, a lokalno stanovništvo odmah je odgovore potražilo u praznovjerju i predskazanjima. ‘To bi mogao biti nagovještaj onoga što dolazi’, smatraju seljani, a prenosi English Russia.

>> Atlantski ocean kod Kariba ‘pliva’ u smeću

Lokalne vlasti, međutim, pokušavaju smiriti lokalno stanovništvo, tvrdeći kako se radi o normalnoj, iako ne čestoj pojavi, koja se može objasniti prirodnim procesima.

No, među mogućim razlozima, s liste nije isključeno niti zagađenje mora toksinima, ili nečim sličnim. Lokalno stanovništvo uspjelo je napraviti i nekoliko fotografija.

Od plodnog mora do zagađene bare

Azovsko more je najpliće more na svijetu, s prosječnom dubinom od tek 7 metara i najvećom od tek 14 metara. Dugačko je 360 i široko 180 kilometara te ima površinu od 39.000 kvadratnih kilometara. nalazi se iznad Crnog mora.

To je more nekoć imalo bogatu floru i faunu te oko 380 životinjskih vrsta. Lokalno stanovništvo bavilo se uglavnom ribarstvom, s godišnjim prosjekom ulova od 300.000 tona. Sve je to bilo rezultat visoke biološke produktivnosti Azovskog mora, koje je pak rezultat bogate opskrbe hranjivih tvari iz brojnih rijeka koje u njega utječu.

No, umjetnim prekidom dotoka riječne vode u to more, odnosno gradnjom brana te velikim uzgojem pamuka povećala se i razina zagađenja. S tim je kao posljedica pao i ulov ribe, a ponajviše su propale ribarnice za preradu inćuna.

dnevnik.hr

HTML Code here
HTML Code here