O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

IMO pred izazovom: Hoće li biogoriva donijeti više štete nego koristi?

Stručnjaci upozoravaju da bi biogoriva iz prehrambenih kultura mogla izazvati veće ekološke probleme nego fosilna goriva.

Glavne pomorske kompanije i organizacije, uključujući Hapag-Lloyd i Louis Dreyfus Armateurs, pokrenule su kampanju protiv sve veće upotrebe biogoriva u brodskom transportu, upozoravajući da bi za zadovoljavanje globalne potražnje trebalo kultivirati površinu veličine Njemačke, piše Splash247.

U sklopu osamnaestog radnog sastanka Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o stakleničkim plinovima, razmatraju se regulatorne mjere za postizanje nulte neto emisije u pomorstvu do 2050. godine. No, brojni sudionici sastanka ističu da trenutna proizvodnja biogoriva, posebno iz prehrambenih kultura, donosi ozbiljne ekološke probleme, uključujući krčenje šuma, nestašicu vode i ugrožavanje globalne sigurnosti hrane.

Prema analizi nevladine organizacije Transport & Environment (T&E), biogoriva bi mogla činiti trećinu pomorskog goriva do 2030. godine, što bi zahtijevalo 34 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno površinu ekvivalentnu Njemačkoj. Studija također upozorava da su palmine i sojine uljne kulture glavni izvori biodizela, a povezane su s emisijama ugljika dvostruko do trostruko većim od konvencionalnih fosilnih goriva zbog procesa deforestacije i prenamjene zemljišta.

Zemlje poput Francuske, Norveške i Nizozemske već su zabranile ili ograničile korištenje biogoriva temeljenih na palminom i sojinom ulju. Europska unija je također isključila korištenje biogoriva iz prehrambenih kultura u svojoj regulativi FuelEU.

Zagovornici kampanje protiv biogoriva poslali su otvoreno pismo IMO-u, pozivajući na isključenje biogoriva iz prehrambenih kultura s popisa odobrenih goriva u okviru MARPOL Annex VI regulacija. “Gorivo iz usjeva nije održivo rješenje. Može izazvati veće probleme nego što rješava,” ističu potpisnici, uključujući kompanije poput Hoegh Autoliners.

Dodatne zabrinutosti odnose se i na korištenje recikliranih biljnih ulja i životinjskih masti kao goriva. Kampanje upozoravaju da su te sirovine već u velikoj potražnji, dok njihova upotreba za gorivo može dovesti do poskupljenja i smanjenja dostupnosti u prehrambenoj industriji. Primjerice, analiza T&E pokazuje da bi jedan kontejnerski brod kapaciteta 20.000 TEU-a na ruti Kina – Brazil godišnje trebao količinu otpadnog ulja ekvivalentnu otpadu iz 2.000 McDonald’s restorana, dok bi za pogon na životinjske masti bilo potrebno više od milijun svinja.

IMO će u travnju finalizirati nova klimatska pravila za pomorsku industriju, a jedna od ključnih odluka bit će vezana uz globalni standard goriva (GFS). Konzervacijske skupine upozoravaju da bi, ako se biogoriva ne isključe iz regulative, pomorska industrija mogla postati jedan od najvećih potrošača biogoriva, s nesagledivim posljedicama po okoliš i sigurnost hrane.

Stručnjaci upozoravaju da bi biogoriva iz prehrambenih kultura mogla izazvati veće ekološke probleme nego fosilna goriva.

Glavne pomorske kompanije i organizacije, uključujući Hapag-Lloyd i Louis Dreyfus Armateurs, pokrenule su kampanju protiv sve veće upotrebe biogoriva u brodskom transportu, upozoravajući da bi za zadovoljavanje globalne potražnje trebalo kultivirati površinu veličine Njemačke, piše Splash247.

U sklopu osamnaestog radnog sastanka Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o stakleničkim plinovima, razmatraju se regulatorne mjere za postizanje nulte neto emisije u pomorstvu do 2050. godine. No, brojni sudionici sastanka ističu da trenutna proizvodnja biogoriva, posebno iz prehrambenih kultura, donosi ozbiljne ekološke probleme, uključujući krčenje šuma, nestašicu vode i ugrožavanje globalne sigurnosti hrane.

Prema analizi nevladine organizacije Transport & Environment (T&E), biogoriva bi mogla činiti trećinu pomorskog goriva do 2030. godine, što bi zahtijevalo 34 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno površinu ekvivalentnu Njemačkoj. Studija također upozorava da su palmine i sojine uljne kulture glavni izvori biodizela, a povezane su s emisijama ugljika dvostruko do trostruko većim od konvencionalnih fosilnih goriva zbog procesa deforestacije i prenamjene zemljišta.

Zemlje poput Francuske, Norveške i Nizozemske već su zabranile ili ograničile korištenje biogoriva temeljenih na palminom i sojinom ulju. Europska unija je također isključila korištenje biogoriva iz prehrambenih kultura u svojoj regulativi FuelEU.

Zagovornici kampanje protiv biogoriva poslali su otvoreno pismo IMO-u, pozivajući na isključenje biogoriva iz prehrambenih kultura s popisa odobrenih goriva u okviru MARPOL Annex VI regulacija. “Gorivo iz usjeva nije održivo rješenje. Može izazvati veće probleme nego što rješava,” ističu potpisnici, uključujući kompanije poput Hoegh Autoliners.

Dodatne zabrinutosti odnose se i na korištenje recikliranih biljnih ulja i životinjskih masti kao goriva. Kampanje upozoravaju da su te sirovine već u velikoj potražnji, dok njihova upotreba za gorivo može dovesti do poskupljenja i smanjenja dostupnosti u prehrambenoj industriji. Primjerice, analiza T&E pokazuje da bi jedan kontejnerski brod kapaciteta 20.000 TEU-a na ruti Kina – Brazil godišnje trebao količinu otpadnog ulja ekvivalentnu otpadu iz 2.000 McDonald’s restorana, dok bi za pogon na životinjske masti bilo potrebno više od milijun svinja.

IMO će u travnju finalizirati nova klimatska pravila za pomorsku industriju, a jedna od ključnih odluka bit će vezana uz globalni standard goriva (GFS). Konzervacijske skupine upozoravaju da bi, ako se biogoriva ne isključe iz regulative, pomorska industrija mogla postati jedan od najvećih potrošača biogoriva, s nesagledivim posljedicama po okoliš i sigurnost hrane.

HTML Code here
HTML Code here