S približavanjem stupanja na snagu Hongkonške konvencije, brodovlasnici moraju osigurati usklađenost sa strogim propisima o sigurnom i ekološki prihvatljivom recikliranju brodova
S 26. lipnjem 2025. godine kao ključnim datumom, Hongkonška konvencija (HKC) postaje obvezna za sve brodovlasnike koji žele osigurati zakonitu i održivu reciklažu svojih brodova. Norveška klasifikacijska kuća DNV ističe da su pripreme u punom jeku, a pravila su jasna – reciklaža brodova mora biti sigurna za radnike i ekološki prihvatljiva.
U nedavno objavljenim smjernicama „Sigurna i zelena reciklaža za brodovlasnike“, DNV naglašava da je HKC značajan korak ka sigurnijim i održivijim pomorskim praksama. S obzirom na to da će se do 2032. godine reciklirati tisuće brodova, usklađenost s novim pravilima postaje imperativ.
Iako HKC stupa na snagu u lipnju 2025., potpuna usklađenost očekuje se do 2030. godine. Do sada su 24 države, uključujući četiri najveće zemlje za reciklažu brodova – Indiju, Bangladeš, Pakistan i Tursku – ratificirale konvenciju.
Što se od brodovlasnika očekuje?
Brodovi koji podliježu novim pravilima moraju imati Inventar opasnih materijala (IHM), a prije reciklaže moraju proći inspekciju i dobiti međunarodni certifikat o IHM-u. Osim toga, brod na kraju životnog vijeka mora biti poslan u brodogradilište koje posjeduje službenu dozvolu za reciklažu brodova (DASR).
Tone Knudsen Fiskeseth, glavna konzultantica u DNV-u, napominje kako su inspekcije Europske komisije već pokazale poboljšanja u sigurnosti radnika, zaštiti okoliša i rukovanju opasnim materijalima.
“S obzirom na složeni regulatorni okvir koji uključuje i Baselsku konvenciju te EU pravila o reciklaži brodova (EU SRR), brodovlasnici moraju temeljito razumjeti zahtjeve i osigurati pravovremenu usklađenost,“ istaknula je Fiskeseth.
Tamna strana reciklaže brodova
Iako se brodska reciklaža smatra važnim segmentom kružnog gospodarstva, ona i dalje nailazi na ozbiljne izazove, posebice u pogledu sigurnosti na radu.
Mnogi brodovi sadrže opasne tvari koje, ako se ne zbrinu ispravno, predstavljaju prijetnju zdravlju radnika i okolišu. Unatoč HKC-u, pojedini brodovlasnici i dalje ne poštuju pravila, što je dovelo do brojnih nesreća u brodogradilištima.
Bangladeš, Indija i Pakistan ostaju vodeće zemlje za reciklažu brodova, no često se koriste nesigurne metode poput „beachinga“. Prema podacima belgijske organizacije NGO Shipbreaking Platform, 85% globalne flote rashodovanih brodova 2023. godine reciklirano je na plažama ovih zemalja. Podaci za 2024. godinu nisu puno drugačiji – čak 80% brodova reciklirano je u uvjetima ispod standarda.
Kako se bliži primjena HKC-a, pitanje ostaje: hoće li brodovlasnici doista prihvatiti odgovornost i osigurati sigurno i održivo recikliranje svojih plovila?
