O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

ITOPF: Koliko je biodizel opasan za morski ekosustav?

Biodizel se ponaša slično konvencionalnim gorivima u početnim fazama izlijevanja, ali njegova biorazgradnja može uzrokovati smanjenje kisika u vodi i utjecati na morski život

Ekološke posljedice izlijevanja biodizela u more

Međunarodna organizacija za naftne zagađenja (ITOPF) objavila je izvještaj o mogućim posljedicama izlijevanja biogoriva u morski okoliš, s posebnim naglaskom na biodizel.

Biodizel se smatra prijelaznim gorivom jer iako nije potpuno bez emisija, proizvodi ih znatno manje od klasičnih fosilnih goriva. Najčešće se koristi u smjesama s konvencionalnim gorivima, od B5 (5% biodizela) do B100 (100% biodizela).

Kako se biodizel ponaša u moru?

Kada se izlije u more, biodizel se ponaša slično dizelu – pluta na površini i širi se u tankom sloju. No, za razliku od klasičnog dizela, biodizel ne isparava brzo zbog niskog tlaka pare, što znači da ostaje na morskoj površini duže vrijeme.

Njegovo ponašanje ovisi o temperaturi vode i točki izlijevanja. U toplijim uvjetima biodizel ostaje tekuć, dok u hladnim uvjetima može postati viskozan, smanjujući njegov utjecaj na organizme na površini mora.

Opasnosti za morski okoliš

  1. Fizičko gušenje organizama
    Kao i kod izlijevanja nafte, biodizel može prekriti perje ptica i krzno morskih sisavaca, ometajući njihovu sposobnost plivanja, hranjenja i regulacije tjelesne temperature.
  2. Smanjenje kisika u vodi
    Biodizel se brzo razgrađuje zahvaljujući mikroorganizmima u vodi. No, ta razgradnja povećava potrošnju kisika, što može dovesti do hipoksije (nedostatka kisika), ugrožavajući ribe i ostale morske organizme. U zatvorenim područjima s malo miješanja vode, poput uvala ili riječnih estuarija, može doći do pojave anoksičnih (bez kisika) uvjeta.
  3. Ekotoksičnost
    Studije pokazuju da su biodizeli (posebno FAME i HVO) pet puta manje toksični od konvencionalnih dizela, jer ne sadrže policikličke aromatske ugljikovodike (PAH). Međutim, njihova toksičnost ovisi o sastavu i korištenim aditivima.
  4. Rizik od požara
    Biodizel ima visoku točku paljenja (>70 °C za HVO, >101 °C za FAME), što ga čini manje zapaljivim od klasičnog dizela.
  5. Utjecaj na ekonomiju i turizam
    Iako biodizel nema intenzivnu crnu boju kao nafta, izlijevanje može imati negativan učinak na turizam i rekreaciju. Biološka razgradnja biljnih ulja može uzrokovati neugodne mirise, što bi moglo smanjiti privlačnost plaža i obalnih turističkih destinacija.

Sanacija izlijevanja i odgovornost

Čišćenje izlijevanja biodizela koristi iste metode kao i kod klasičnih goriva – mehaničko uklanjanje pomoću brana i separacija površinskog sloja. No, zbog njegove biorazgradivosti, dugoročne posljedice mogu biti manje ozbiljne nego kod izlijevanja teških goriva.

ITOPF naglašava da su pravne i ekonomske posljedice izlijevanja biodizela slične onima kod izlijevanja konvencionalnih goriva, uključujući štetu na okolišu, imovinsku štetu i ekonomske gubitke u turizmu i ribarstvu.

Biodizel se ponaša slično konvencionalnim gorivima u početnim fazama izlijevanja, ali njegova biorazgradnja može uzrokovati smanjenje kisika u vodi i utjecati na morski život

Ekološke posljedice izlijevanja biodizela u more

Međunarodna organizacija za naftne zagađenja (ITOPF) objavila je izvještaj o mogućim posljedicama izlijevanja biogoriva u morski okoliš, s posebnim naglaskom na biodizel.

Biodizel se smatra prijelaznim gorivom jer iako nije potpuno bez emisija, proizvodi ih znatno manje od klasičnih fosilnih goriva. Najčešće se koristi u smjesama s konvencionalnim gorivima, od B5 (5% biodizela) do B100 (100% biodizela).

Kako se biodizel ponaša u moru?

Kada se izlije u more, biodizel se ponaša slično dizelu – pluta na površini i širi se u tankom sloju. No, za razliku od klasičnog dizela, biodizel ne isparava brzo zbog niskog tlaka pare, što znači da ostaje na morskoj površini duže vrijeme.

Njegovo ponašanje ovisi o temperaturi vode i točki izlijevanja. U toplijim uvjetima biodizel ostaje tekuć, dok u hladnim uvjetima može postati viskozan, smanjujući njegov utjecaj na organizme na površini mora.

Opasnosti za morski okoliš

  1. Fizičko gušenje organizama
    Kao i kod izlijevanja nafte, biodizel može prekriti perje ptica i krzno morskih sisavaca, ometajući njihovu sposobnost plivanja, hranjenja i regulacije tjelesne temperature.
  2. Smanjenje kisika u vodi
    Biodizel se brzo razgrađuje zahvaljujući mikroorganizmima u vodi. No, ta razgradnja povećava potrošnju kisika, što može dovesti do hipoksije (nedostatka kisika), ugrožavajući ribe i ostale morske organizme. U zatvorenim područjima s malo miješanja vode, poput uvala ili riječnih estuarija, može doći do pojave anoksičnih (bez kisika) uvjeta.
  3. Ekotoksičnost
    Studije pokazuju da su biodizeli (posebno FAME i HVO) pet puta manje toksični od konvencionalnih dizela, jer ne sadrže policikličke aromatske ugljikovodike (PAH). Međutim, njihova toksičnost ovisi o sastavu i korištenim aditivima.
  4. Rizik od požara
    Biodizel ima visoku točku paljenja (>70 °C za HVO, >101 °C za FAME), što ga čini manje zapaljivim od klasičnog dizela.
  5. Utjecaj na ekonomiju i turizam
    Iako biodizel nema intenzivnu crnu boju kao nafta, izlijevanje može imati negativan učinak na turizam i rekreaciju. Biološka razgradnja biljnih ulja može uzrokovati neugodne mirise, što bi moglo smanjiti privlačnost plaža i obalnih turističkih destinacija.

Sanacija izlijevanja i odgovornost

Čišćenje izlijevanja biodizela koristi iste metode kao i kod klasičnih goriva – mehaničko uklanjanje pomoću brana i separacija površinskog sloja. No, zbog njegove biorazgradivosti, dugoročne posljedice mogu biti manje ozbiljne nego kod izlijevanja teških goriva.

ITOPF naglašava da su pravne i ekonomske posljedice izlijevanja biodizela slične onima kod izlijevanja konvencionalnih goriva, uključujući štetu na okolišu, imovinsku štetu i ekonomske gubitke u turizmu i ribarstvu.

MOŽE VAS ZANIMATI

HTML Code here
HTML Code here