Jednu godinu nakon proglašenja četvrtog globalnog izbjeljivanja koralja, NOAA i Međunarodna inicijativa za koraljne grebene (ICRI) objavili su ažurirane podatke o razmjerima štete. Od siječnja 2023. do ožujka 2025. izbjeljivanje je pogodilo čak 84 posto svjetskih koraljnih grebena, pri čemu su oštećenja prijavljena u 82 zemlje i teritorija.
Kako temperature površine mora i dalje rastu, toplinski stres koji uzrokuje izbjeljivanje bilježen je diljem Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana. Proces izbjeljivanja događa se kada koralji izgube svoje simbiotske alge (zooxanthellae), ostavljajući bijeli kostur od kalcijevog karbonata. Bez tih algi, koje im osiguravaju energiju, koralji mogu uginuti ako se temperature ubrzo ne smanje, piše The Maritime Executive.
Ovaj put, zabrinutost znanstvenika ide korak dalje – smatraju da bi stalni toplinski stres mogao učiniti izbjeljivanje novim “normalnim” stanjem koraljnih grebena. “Možda više nikada nećemo vidjeti pad toplinskog stresa ispod granice koja izaziva globalno izbjeljivanje,” rekao je dr. Mark Eakin, bivši koordinator NOAA Coral Reef Watcha.
Prvo globalno izbjeljivanje zabilježeno je 1998. kada je pogođeno 21 posto grebena. Slijedili su sve teži događaji: 37 posto grebena 2010. i 68 posto između 2014. i 2017. godine. Četvrto izbjeljivanje, koje je počelo u svibnju 2024., opisano je kao bez presedana. Platforme za predviđanje izbjeljivanja morale su proširiti svoje sustave upozorenja, uvesti razine od 3 do 5, pri čemu razina 5 označava rizik od gubitka više od 80 posto koralja na grebenu.
Izbjeljivanje se događa paralelno s rekordnim zagrijavanjem planeta. NASA je proglasila 2024. najtoplijom godinom ikada, s prosječnom površinskom temperaturom od 1,28 stupnjeva Celzijusa višom od prosjeka 20. stoljeća, što je potaknulo nikad veći broj morskih toplinskih valova.
„Ovaj nastavak globalnog izbjeljivanja vodi svjetske koraljne grebene u nepoznato,“ izjavila je dr. Britta Schaffelke iz Globalne mreže za praćenje koraljnih grebena (GCRMN). „Iako su se koralji nekada uspijevali oporaviti od sličnih događaja, sada je ključno pratiti hoće li i kako se uspjeti prilagoditi kako bismo mogli razviti najbolje mjere zaštite.“
