OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner

Naftaši i SAD protiv, Europa za – Net-Zero okvir pred ključnim glasovanjem u IMO-u

U Londonu se ovog tjedna održava izvanredna sjednica Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), na kojoj se raspravlja o prijedlogu tzv. Net-Zero Frameworka – novom globalnom okviru za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodskog prometa. Riječ je o dokumentu od 120 stranica koji objedinjuje dosadašnje odredbe MARPOL Aneksa VI, uključujući i nove ciljeve za smanjenje ugljične intenzivnosti goriva.

Središnja točka prijedloga predviđa da brodovi moraju poboljšavati svoj omjer emisija po toni tereta i milji, uz dvije razine ciljeva. Oni koji ne ispune tražene granice morali bi plaćati godišnje naknade, dok bi oni koji koriste goriva s nultim ili gotovo nultim emisijama mogli ostvariti poticaje iz novog IMO Net-Zero Fonda. Taj bi fond financirao razvoj tehnologija i projekte dekarbonizacije u zemljama u razvoju i malim otočnim državama, piše Splash247.

Protivnici tvrde da se radi o globalnom „ugljičnom porezu” pod drugim imenom. SAD i skupina naftnih izvoznica – među njima Bahrein, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venezuela – smatraju da IMO time izlazi izvan svojih tehničkih ovlasti. Prema njihovim podnescima, MARPOL ne predviđa gospodarske mehanizme niti naplatu naknada privatnim kompanijama, već samo tehničke standarde.

Američka administracija dodatno je zaoštrila ton, zaprijetivši sankcijama državama koje podrže Net-Zero okvir. Washington tvrdi da bi takav sustav povećao troškove prijevoza i posljedično potaknuo inflaciju, dok bi prijelazna goriva poput LNG-a i biogoriva bila nepravedno kažnjena.

S druge strane, Europske države, uz podršku Međunarodne brodarske komore (ICS), smatraju da je ovo ključan trenutak za globalno usklađivanje pravila i izbjegavanje fragmentacije između različitih regionalnih propisa, poput EU ETS-a. ICS poziva IMO da bez odgode uspostavi jasne smjernice i omogući brži razvoj tržišta alternativnih goriva.

Očekuje se da će tijekom tjedna doći do glasovanja, budući da konsenzus među 176 država članica nije na vidiku. Za usvajanje prijedloga potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 108 glasova. Analitičari procjenjuju da će presudnu ulogu imati nekoliko neodlučnih država iz jugoistočne Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike.

Ishod ove sjednice mogao bi dugoročno odrediti hoće li svjetsko pomorstvo imati jedinstvena pravila dekarbonizacije ili će se globalna flota suočiti s novim valom podjela i regionalnih propisa.

U Londonu se ovog tjedna održava izvanredna sjednica Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), na kojoj se raspravlja o prijedlogu tzv. Net-Zero Frameworka – novom globalnom okviru za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodskog prometa. Riječ je o dokumentu od 120 stranica koji objedinjuje dosadašnje odredbe MARPOL Aneksa VI, uključujući i nove ciljeve za smanjenje ugljične intenzivnosti goriva.

Središnja točka prijedloga predviđa da brodovi moraju poboljšavati svoj omjer emisija po toni tereta i milji, uz dvije razine ciljeva. Oni koji ne ispune tražene granice morali bi plaćati godišnje naknade, dok bi oni koji koriste goriva s nultim ili gotovo nultim emisijama mogli ostvariti poticaje iz novog IMO Net-Zero Fonda. Taj bi fond financirao razvoj tehnologija i projekte dekarbonizacije u zemljama u razvoju i malim otočnim državama, piše Splash247.

Protivnici tvrde da se radi o globalnom „ugljičnom porezu” pod drugim imenom. SAD i skupina naftnih izvoznica – među njima Bahrein, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venezuela – smatraju da IMO time izlazi izvan svojih tehničkih ovlasti. Prema njihovim podnescima, MARPOL ne predviđa gospodarske mehanizme niti naplatu naknada privatnim kompanijama, već samo tehničke standarde.

Američka administracija dodatno je zaoštrila ton, zaprijetivši sankcijama državama koje podrže Net-Zero okvir. Washington tvrdi da bi takav sustav povećao troškove prijevoza i posljedično potaknuo inflaciju, dok bi prijelazna goriva poput LNG-a i biogoriva bila nepravedno kažnjena.

S druge strane, Europske države, uz podršku Međunarodne brodarske komore (ICS), smatraju da je ovo ključan trenutak za globalno usklađivanje pravila i izbjegavanje fragmentacije između različitih regionalnih propisa, poput EU ETS-a. ICS poziva IMO da bez odgode uspostavi jasne smjernice i omogući brži razvoj tržišta alternativnih goriva.

Očekuje se da će tijekom tjedna doći do glasovanja, budući da konsenzus među 176 država članica nije na vidiku. Za usvajanje prijedloga potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 108 glasova. Analitičari procjenjuju da će presudnu ulogu imati nekoliko neodlučnih država iz jugoistočne Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike.

Ishod ove sjednice mogao bi dugoročno odrediti hoće li svjetsko pomorstvo imati jedinstvena pravila dekarbonizacije ili će se globalna flota suočiti s novim valom podjela i regionalnih propisa.

MOŽE VAS ZANIMATI